Izrael i Palestina
Vijesti

Euractiv: Kako rat Izraela i Hamasa dovodi do podjela i utječe na stabilnost u BiH

/

Ubrzo nakon što je počeo novi sukob na Bliskom istoku je postalo jasno da će to imati utjecaja na političku scenu u Bosni i Hercegovini, piše Euractiv. Navodi da je, slično kao što u slučaju rata u Ukrajini, ponovo podjela među političarima u BiH po etničkoj i vjerskoj osnovi, i to u ključnom trenutku kada se država nada početku pristupnih pregovora sa EU.

Euractiv navodi da su se, nakon napada Hamasa koji je doveo do objave rata Izraela, Hrvati i Srbi u BiH pretežno podržali Izrael, a Bošnjaci Palestince. Ovo je, navodi se, najočiglednije u Mostaru, gdje se palestinska zastava vijorila u utorak iznad Starog mosta u pretežno bošnjačkom istočnom dijelu grada, dok je u pretežno hrvatskom zapadnom dijelu češća podrška Izraelu.

Euractiv citira objavu gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić.

“Za mene je licemjerno osuditi samo napad Hamasa na Izrael, a pritom ne osuditi sve što se dešavalo prije i nakon toga”, napisala je ona na društvenim mrežama, te dodala da ju je “emotivno potresla” informacija da je Gaza trenutno bez vode i struje i napravila paralelu sa Sarajevom koje je bilo pod opsadom tokom rata u BiH 1992-1995.

Međutim, već nekoliko dana ranije postalo je jasno da će novi rat imati utjecaja na političku scenu u Bosni i Hercegovini.

U subotu, na dan napada Hamasa na Izrael, Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH iz stranke HDZ BiH je oštro osudila napad Hamasa na Izrael u objavi na engleskom jeziku na platformi X.

“Nedvosmisleno osuđujem nepravedan i brutalan napad Hamasa na Izrael i njegove građane. Čvrsto stojimo uz Izrael u ovim teškim trenucima“, napisala je Krišto.

To je dovelo do reakcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je, kako navodi Euractiv, “blizak bošnjačkim političarima”, te je on u intervjuu za BHT 1 izjavio da su stavovi koje je Krišto iznijela “neoprezni”, “ishitreni” i “sebični”, uzimajući u obzir da nije spomenula stradanje palestinskog naroda.

Komšić je ranije kazao kako napad Hamasa na Izrael treba “promatrati u kontekstu”, a pripadnike Hamasa nazvao očajnim ljudima koji posežu za očajničkim sredstvima.

Njegove riječi naišle su na reakciju ambasadorke Izraela u Bosni i Hercegovini Galit Peleg, koja je rekla da je Hamas napao Izrael i da su žrtve uglavnom izraelski civili.

“Gospodin Komšić smatra da to sve treba “promatrati u kontekstu”. U kojem kontekstu, gospodine Komšiću? U kontekstu ISIS-a? Aušvica? Koji kontekst daje legitimitet mučenju male djece? Da otimaju bake? Da ubijaju bebe u njihovom krevetu?”, izjavila je Galit Peleg.

Za Komšića je to bio povod da dan kasnije Peleg poruči kako ju je netko izmanipulirao te je stoga ispala budala.

Reakcije na Komšićeve izjave stigla je i od hrvatske europarlamentarke vladajućeg HDZ-a Željane Zovko.

U ekskluzivnoj izjavi za Euractiv, Zovko je rekla da je zgrožena Komšićevim nediplomatskim načinom komunikacije s ambasadorom i povezivanjem palestinskog naroda s Hamasom.

“Ovo nije borba Izraela protiv Palestinaca nego protiv Hamasa, terorističke grupe koja je napala Izrael i koja čini masakre nad izraelskim civilima. To je borba protiv terorizma u kojoj Izrael štiti sebe i cijeli slobodan svijet. I ova izjava Komšića pokazuje da je on instrument u rukama terorista“, izjavila je ona za Euractiv.

Dodala je kako “Hrvati u srednjoj Bosni imaju iskustva s ritualnim ubijanjima kakve je sada u Izraelu izveo Hamas“.

Euractiv navodi da je zatražio komentar od Komšićevog ureda, ali da do trenutka pisanja analize nije bilo odgovora.

Političar i sociolog Anđelko Milardović je za Euractiv izjavio da je rat na Bliskom istoku izazvao novu rundu tenzija u Bosni i Hercegovini.

“Revitaliziran je stari sukob na Bliskom istoku i sada se on prelijeva i na BiH. To ne znači da se neće reflektirati i na druge dijelove Europe i svijeta“, upozorio je.

Uporedio je ovu situaciju sa reakcijama na rat u Ukrajini u Bosni i Hercegovini, gdje su nastale podjele po etničkoj liniji, Bošnjaci i Hrvati su stali na stranu Ukrajine, dok je većina etničkih Srba izrazila podršku Rusiji.

“Takve podjele u BiH su opasne, događaju se po civilizacijskoj osnovi. One su postojale i prije svega ovoga, ali ratovi u Ukrajini, a posebno u Izraelu, produbljuju ih i pojačavaju“, zaključio je.

U svakom slučaju, novi rat na jednoj od problematičnih tačaka svijeta dijeli građane Bosne i Hercegovine, i to po etničkoj i vjerskoj osnovi, piše Euractiv. A ovo dolazi u ključnom trenutku za Bosnu i Hercegovinu, koja je krajem prošle godine konačno dobila dugo očekivani status zemlje kandidata za članstvo u EU.

Dnevnik.ba

Najčitanije