EU usvojila zakon o umjetnoj intelegeniciji, prvi takav u svijetu
Vijeće Europske unije u utorak je potvrdilo Akt o umjetnoj inteligenciji, prvi takav zakon u svijetu koji može postaviti globalni standard za regulaciju umjetne inteligencije.
Cilj novog zakona je poticanje razvoja i prihvaćanja sigurnih i pouzdanih sustava umjetne inteligencije na jedinstvenom tržištu EU-a.
Istodobno, cilj mu je osigurati poštovanje temeljnih prava građana EU-a i potaknuti ulaganja i inovacije na području umjetne inteligencije u Europi.
Zakon o umjetnoj inteligenciji primjenjuje se samo na područja koja pokriva zakonodavstvo EU-a i predviđa izuzeća poput sustava koji se koriste isključivo u vojne i obrambene svrhe te u istraživačke svrhe.
Zakon slijedi pristup temeljen na riziku, što znači da su pravila stroža što je veći rizik od nanošenja štete društvu.
- Ovaj zakon, prvi takve vrste u svijetu, prekretnica je za EU, a odnosi se na globalne tehnološke izazove koji stavaraju prilike za naša društva i gospodarstva, rekao je belgijski državni tajnik za digitalizaciju Mathieu Michel.
Novi zakon trebao bi u sljedećih nekoliko dana biti objavljen u Službenom listu EU-a, a stupa na snagu 20 nakon objave. Uredba će se početi primjenjivati dvije godine nakon stupanja na snagu, uz neke iznimke za određene odredbe zakona.
Novi zakon razlikuje četiri vste umjetne intelegencije sukladno riziku koje sa sobom nose. Sustavi umjetne inteligencije s vrlo ograničenim rizikom, poput videoigrica ili filtera za spam morat će zadovoljavati samo blage propise transparentnosti, dok će visokorizični sustavi umjetne intelgencije morati morati ispunjavati niz zahtjeva i obveza kako bi bili odobreni na tržištu EU-a.
Zakon zabranjuje sustave umjetne inteligencije koje pojedince društveno vrednuju i razvrstavaju u određene kategorije - po rodu, rodnom identitetu, rasi, etničkom podrijetlu, migracijskom statusu, državljanstvu, političkom uvjerenju, seksualnoj orijentaciji, vjeroispovijesti i slično.
Pod umjetnom inteligencijom neprihvatljivog rizika smatraju se pohranjivanje fotografija prikaza lica s interneta ili snimaka CCTV-a, snimaka prepoznavanje emocija na radnom mjestu i u školama, društveno bodovanje, prediktivno policijsko djelovanje isključivo na profiliranju osobe. Građani će moći podnositi pritužbe na sustave AI-ja koji ugrožavaju njihova prava.
Dnevnik.ba