Ova mala baltička država, koja je nekada bila dio Sovjetskog saveza je uvjerena da će predsjednik Vladimir Putin, kada prestanu borbe u Ukrajini, svoju pažnju usmjeriti na Baltik, tražeći da zemlje poput Estonije vrati pod kontrolu Moskve.
Kako bi spriječila tu mogućnost, vlada je uložila novac i oružje u ukrajinske ratne napore donirajući više od jedan posto svog BDP-a Kijevu.
"Kada bi svaka zemlja NATO-a to učinila - Ukrajina bi pobijedila", rekla je premijerka ove zemlje Kaja Kallas.
Ali, Ukrajina ne pobjeđuje.
U nedostatku artiljerije, municije, protuzračne obrane i trupa, Ukrajina se bori da zadrži samu težinu ruske vatrene moći, klizećih bombi i masovnih pješadijskih napada koji se često graniče sa samoubilačkim.
Na pitanje BBC-ovog novinara šta je "estonski plan B ako Ukrajina izgubi ovaj rat i ako ruska invazija uspije", Kallas je odgovorila:
"Nemamo plan B za rusku pobjedu jer bismo tada prestali da se fokusiramo na plan A... Ne trebamo pokleknuti pred pesimizmom. Pobjeda u Ukrajini nije samo teritorija. Ako Ukrajina uđe u NATO, čak i bez neke teritorije, onda je to pobjeda jer će biti stavljena pod NATO ‘kišobran‘", napomenula je ona.
Kallas je kontroverzna političarka, ali nije prvi nacionalni lider koji je popularniji van svoje zemlje nego u njoj. Rođena kao sovjetska državljanka, njena majka i baka su prisilno deportirane u Sibir. Sada ima 46 godina i premijerka je od 2021. godine.
Mnogi Estonci nisu sretni zbog povećanja poreza kako bi platili svoj doprinos obrani Ukrajine. Ali, Kallas želi da se Zapad probudi u onome što ona vidi kao egzistencijalnu prijetnju od novonastale agresivne Rusije.
Dnevnik.ba