Po riječima Boška Šutala, u uzgoj su se uključili prije godinu dana, a trenutno imaju više od pedeset grla.
Bosanskih brdskih konja, kako je kazao, u čitavom svijetu je negdje oko 350, od kojih je njih 250 u samoj BiH, a ostalih 100 je u inostranstvu, većinom u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Nizozemskoj i Švicarskoj.
- Konje uzgajamo već godinu i po dana, a ergelu smo osnovali ove godine. Naš djed je uzgajao bosanske brdske konje i uslijed rata ostalo mu je osam konja na imanju u Hutovom blatu. Ti konji su bili daleko od ljudi i civilizacije, razmnožavali se u prirodi i mi danas imamo na imanju populaciju od preko pedeset tih konja za koje treba provjeriti DNK i trenutno smo u tom procesu. Osim toga, imamo šest provjerenih konja u čistoj krvi koji spadaju među ovih 350 u svijetu - kazao je Boško.
Dodaje kako je na prostoru bivše Jugoslavije bilo oko pola miliona tih konja koji su ljudima pomagali u radovima.
- Dolaskom mehanizacije od 1960. do 1990. godine taj broj se smanjio 25 puta i pao na 20 hiljada, da bi uslijed ratnih dešavanja 90-ih godina populacija tih konja pala na svega 150 jedinki u cijelom svijetu. Većinom su to bili konji s ergele Borike gdje su se koristili i obučavali za bivšu JNA - pojašnjava Boško.
Budući da imaju velika imanja u Boljunima kod Stoca te u Hutovom blatu s odličnim uslovima zajedno s bratom odlučio je da i oni daju svoj doprinos kako bi sudjelovali u očuvanju te pasmine koja je, kako kaže, zaštićena autohtona pasmina BiH i na osnovu koje su ljudi godinama preživljavali.
Govoreći nadalje o bosanskim brdskim konjima, Boško navodi kako su to konji koji su jako otporni na bolesti te koji zimi na planinama odolijevaju oštrim minusima i kopaju hranu na metar snijega kako bi preživjeli, a isto tako odolijevaju i ljetnim vrućinama.
- Što se tiče ishrane jako su skromni, dovoljna im je sasvim mala količina hrane kako bi preživjeli, a dobro iskorištavaju i pašnjake. Jako dobro se snalaze u prirodi i za razliku od ostalih pasmina koje ne podnose baš zimske minuse i ljetne enormne pluseve, oni to prebrode bez većih problema - dodao je.
Ti konji su se u prošlosti, dok nije bilo mehanizacije, koristili za radove u poljima, vukli su drva iz šuma, plugove na oranicama i slično.
Boško kaže kako se mogu koristiti kao dobri jahači konji, a sviđa mu se ideja i njihovog korištenja u terapijske svrhe.
- Za par godina planiramo u Hutovom blatu pokrenuti terensko jahanje u prihodi. Sada u početku smo se prvenstveno bazirali na proširenje broja grla te pasmine kako bi je očuvali skupa sa ostalim uzgajivačima. Naš cilj je prvenstveno proširiti tu populaciju zaštićenih konja kako bi im se broj povećao, a uz to u Parku prirode Hutovo blato, za koje smatramo da nije dovoljno iskorišteno jer ima jako puno potencijala, podići sve to na jednu veću razinu. U selu Boljuni su i stećci koji su pod UNESCO-vom zaštitom tako da tu ima dosta nekih stvari koje se mogu povezati u dobar turistički program - naglasio je Boško.
Pohvalio je i podršku Federalnog ministarstva poljoprivrede.
- Sada je dosta povećan ukupni budžet za poljoprivredu, a samim tim i za ove zaštićene konje tako da se po grlu dobija znatno veći poticaj kojim se podmiri hrana za te konje na godišnjoj razini. Tako da ovim konjima nije potrebno ništa osim malo ljubavi i truda - kazao je.
Ergela braće Šutalo kod Stoca je jedna od sedam ergela bosanskih brdskih konja u BiH, koliko ih trenutno ima, a osim njih tu su i ergela na Vlašiću, kod Jablanice, na Prenju i druge.
Dnevnik.ba