- Hrvatsko nacionalno vijeće je krovna institucija Hrvata u Srbiji, jedan dio i veliku skupinu Hrvata u Srbiji čine i Bunjevci, koji su prije više od 300 godina otišli s ovih prostora. Danas smo ovdje da se vratimo svojim korijenima, da posvjedočimo da su Bunjevci Hrvati jer u zadnje vrijeme imamo dosta poteškoća po pitanju otimanja identiteta od strane države u kojoj živimo. Jedan od ciljeva je i da ove naše mlade u narodnim nošnjama dovedemo na izvor odakle su naši korijeni, jer izuzetno je važno da ne zaborave svoje korijene i da se s vremena na vrijeme ovdje vraćaju – izjavila je Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) u Republici Srbiji.
Prema vjerovanju i pričama Hrvata Bunjevaca oni su na današnja ognjišta došli upravo s ovih prostora.
- Ovaj posjet je organizirala udruga ‘Dužijanca‘. Prije 90 godina su još naši stari došli i postavili ovu ploču na ovom mjestu u znak sjećanja da su Hrvati Bunjevci otišli s ovoga prostora. Tako smo mi našu manifestaciju Dužijancu, koja je stara više od stotinu godina, odlučili proslaviti na ovome mjestu i prigodom 90. godišnjice ponovno obnoviti ovu ploču i upriličiti cijelu tu manifestaciju – rekla je Vojnić te izrazila nadu kako će i za stotu obljetnicu napraviti veliko slavlje.
Dužijanca je najveća manifestacija svih Hrvata Bunjevaca koju slave tri dana u nizu na gradskim trgovima i u crkvama te na taj način pokušavaju očuvati običaje, kulturu i tradiciju.
- Naša ideja je bila da Dužijancu proslavimo ovdje i da iskoristimo priliku da za 90. godišnjicu postavljanja ploče istu obnovimo i otkrijemo, kao što smo to danas učinili. Dužijanca je zahvala Bogu za žetvu, mi to u Subotici slavimo već 113 godina. Nakon Zagreba, Baje i Novog Sada želja nam je bila da se predstavimo i u starom kraju – kazao je direktor udruge bunjevačkih Hrvata "Dužijanca" Marinko Piuković.
Dodaje kako je Dužijanca jedna od najvažnijih manifestacija kojom se čuva tradicija, običaji i hrvatstvo Bunjevaca.
- Naše je mišljenje da je jedna od najvažnijih stvari da trebamo njegovati ove manifestacije, poticati mlade da je kulturna baština i tradicija od iznimne važnosti za opstojnost jednog naroda. Svaki posjet starome kraju budi velike emocije, svjesno smo da je prošlo puno godina, ali nismo zaboravili odakle smo, odakle potječemo i odakle su nam korijeni – poručio je on.
Predsjednik udruge bunjevačkih Hrvata "Dužijanca" don Andrija Anišić je naglasio da ova manifestacija ima ogroman značaj za sve Hrvate Bunjevce.
- Današnji susret je idealna prilika da obnovimo veze i da se osnaženi vratimo svojim kućama u Suboticu, Sombor te po ostalim mjestima u Srbiji i Mađarskoj. Mi s ponosom ističemo da Dužijanca, kao naša najstarija manifestacija i narodni običaj, čuva naš hrvatski identitet i vjeru.
Politika u Srbiji već dugi niz godina pokušava Hrvatima Bunjevcima zanijekati pripadnost hrvatskom narodu.
- Pokušaja da se Bunjevcima niječe hrvatstvo je bilo, oni nam u zadnje vrijeme spočitavaju da smo mi ‘postali Hrvati‘ 1945. godine nekim Titinim ukazom, a upravo na ovoj crkvi i na ovoj ploči stoji 1933. godina na kojoj piše ‘Hrvati Bunjevci‘, nema snažnijeg svjedočanstva da smo mi i prije 1945. godine bili Hrvati, da smo to oduvijek, a oni neka budu što hoće – zaključio je don Andrija Anišić.
Današnji bogat kulturni program "Dužijance" vrhunac će doživjeti ispred Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače gdje će biti upriličena folklorna večer "Dužijanca u Mostaru", nastup folklora, pjevačkih i tamburaških skupina.
Zadnji dan programa u nedjelju održati će se misa u mostarskoj katedrali koji ću predvoditi biskup Petar Palić, nakon čega će bit održan mimohod do Kosače gdje će se gradonačelniku Mostara Mariju Kordiću predati kruh, kao što je to običaj Dužijance.
Program organizira Udruga Bunjevačkih Hrvata "Dužijanca", u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem u Republici Srbiji, Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatskom državnom samoupravom u Mađarskoj, Mostarsko-duvanjskom i Trebinjsko-mrkanskom biskupijom, Gradom Mostarom i Gradom Senjom.
Pokrovitelji "Dužijance u Mostaru" su Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija, Grad Mostar i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Dnevnik.ba