„U državama slične prirode svaki konstituens već u prvim koracima nastoji ovladati nadležnostima i instrumentima kulturne i obrazovne politike, a podrška i politička volja ilustriraju se izdvojenim financijskim sredstvima. Posljedično te politike postaju moćno sredstvo afirmacije i emancipacije konstitutivnog elementa“, pojasnila je u intervjuu za Večernji list dr. sc. Bošnjak.
Govoreći o hrvatsko-bošnjačkim odnosima naglasila je kako je konsenzus posebno problematičan u Federaciji. „Ali uteg s kojim mora živjeti Federacija BiH jest da ako ne može na političkoj ravni izdržati heterogenost svojih konstitutivnih elemenata, ako ne može živjeti pluralizam, ako poželi igrati na brojeve i preglasavanje, drugi entitet ima krunski dokaz da država BiH ne može opstati. Mislim da je to ono što je vuče dalje i što trenutačna vlast u Federaciji bolje razumije“, poručila je dr. sc. Bošnjak.
Na pitanje koliko je bošnjačka politika vjerodostojna kada je protiv konsocijacije na državnoj i entitetskoj razini, a taj model traži i dobila je u Mostaru, istaknula je kako su u lokalnom sustavu prepoznate stvarne slabosti većinskog pravila. „Mostar se sada može uzeti za slučaj primjer jer je svojevrsna učionica konsocijacijskog modela, Koliko god to lokalnim vlastima usložnjavalo bavljenje uistinu lokalnim politikama“, rekla je dr. sc. Bošnjak.
Docentica dr. sc. Ana-Mari Bošnjak pročelnica je Studija politologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Dnevnik.ba