Vlada je 19. ožujka donijela uredbu o državnom jamstvu na temelju kriznih ovlasti, a odobrila su je povjerenstva za financijsku politiku u oba doma parlamenta, pa je, gledano iz pravne perspektive, odbijenica zastupnika u donjem domu tek simboličan čin.
Ishod glasanja ipak će iziskivati postupak mirenja koji će biti pokrenut tokom dana.
Vlada je obećala 109 milijardi švicarskih franaka (121 milijardu dolara) za slučaj da posrnula banka ne bude mogla podmirivati obveze, podsjeća Dpa.
Parlamentarci su kritizirali menadžere posrnule banke, ali i financijskog regulatora te komunikaciju vlade, koja je uredbu usvojila u nedjelju navečer i time institucije dovela pred gotov čin.
Brojni parlamentarni zastupnici tražili su usvajanje novih propisa kako bi se smanjili rizici koje privatne, sistemski važne banke predstavljaju za federalni proračun i gospodarstvo u cjelini.
Parlament je pozvao vladu i da ispita mogu li se vodeći menadžeri smatrati odgovornima za situaciju u kojoj se banka našla.
Credit Suisse izgubio je povjerenje klijenata i investitora nakon godina rizičnog poslovanja i ogromnih gubitaka koji se mjere u milijardama franaka. Presudila je poruka najvećeg dioničara, saudijske banke, da više neće krpati rupe u bančinoj bilanci.
Klijenti su povukli novac iz Credit Suissea i zaprijetila mu je nelikvidnost. Prema vladinom planu spašavanja, situaciju je spasio UBS, preuzevši Credit Suisse za svega tri milijarde franaka, uz državna jamstva.