Svi smo mi, još kao dijete još u majčinu stomaku imali dvije rupice u srcu, odnosno, dva otvora koja povezuju lijevu i desnu stranu srca. Kada se dijete rodi i prvi put zaplače, te rupice se u roku dan-dva-tri zatvore same. Međutim, kada one ostanu otvorene predstavljaju priličnu srčanu grešku koju je potrebno ukloniti operativnim zahvatom.
Ne tako davno, klasična operacija bi bila rezanje prsne kosti, otvaranje prsnoga koša, stavljanje pacijenta na stroj koji obavlja funkciju srca dok se srce reže i zatvaraju te rupice. Onda bi slijedio dug i bolan postopertivni oporavak. Danas, umjesto svega toga, imate jednu rupicu na preponi koja predstavlja mjesto ulaska u krvnu žilu, te se kroz nju dolazi do srca i otklanja urođena greška. Rana na preponi zaraste za nekoliko dana i nema nikakvih tragova zahvata. Upravo to je urađeno u SKB-u Mostar ovoga tjedna.
Malformacije koje su imali od rođenja trajno su uklonjene kod četiri pacijentice i one su već nakon 24 sata bile poslane na kućni oporavak.
- Zahvat su na Klinici za unutarnje bolesti obavile su kolege iz Rijeke. To su dr. Neven Čače i dr. Aleksandar Ovuka koji su prvi u Hrvatskoj još prije 20 godina ovo radili i imaju jedno ogromno iskustvo. Naravno, i mi iz SKB-a Mostar smo s njima bili u sali i sudjelovali u izvođenju zahvata. Mi smo na programu imali četiri pacijenta. Jedno je bilo dijete i tri su bile žene sa prirođenom srčanog greškom koja se otkrila nakon što su postale punoljetne. Nakon dugo vremena smo ponovo počeli sa invazivnom dječjom kardiologijom, odnosno, tim stručnjaka je zatvarao urođene srčane greške bez klasičnog operativnog zahvata nego putem periferne vene. Zahvat je za pacijente fenomenalan. Oni dođu dan prije zahvata na pripremu, danas se uradi zahvat, sutra se uradi kontrola i ako sve bude dobro pacijenti idu kući – govori na početku razgovora za Pogled.ba dječji kardiolog Vladimir Jegdić. Njegovo ime sa godinama postaje sinonim za dječju kardiologiju u regiji, a kontakti koje imaju sa hrvatskim, ali i drugim europskim stručnjacima dovode u SKB Mostar velike pozitivne promjene. Naravno, teško da bi od toga što bilo da sve nema i veliku potporu menadžmenta bolnice.
- Ja sam uvijek išao na opciju da SKB Mostar radi sve. Mi idemo već desetljećima putem da educiramo naše kadrove u svim segmentima i nastavljamo kročiti tim putem. S obzirom da smo na kardiokirurgiji za odrasle i invazivnoj radiologiji napravili ogromne pomake zadnjih godina, logično je bilo da nastavimo ovim putem i omogućimo i ovakve zahvate. Usporedo s ovim nastavljamo razvijati dječju kardiokirurgiju i već smo imali prve operacije. U svemu imamo veliku pomoć naših prijatelja iz Zagreba i Rijeke. Idemo dovoditi nove metode i tehnike rada kako bi naši pacijenti dobili što bolju uslugu. Naravno, imamo trenutno problema sa cijenama materijala za ove zahvate jer su cijene još jednom jako narasle, ali ne smijemo stati sve dok imamo pacijente koji trebaju ove zahvate. Osobito djeca – govori za Pogled.ba ravnatelj SKB Mostar Ante Kvesić.
Dr. Jegdić otkriva kako je priprema za ova četiri zahvata trajala čak pola godine. U zemljama kao što je Bosna i Hercegovina to nije tako neuobičajno.
-Imali smo dosta problema sa nabavom materijala, ali uz puno želje da se sve dovede do kraja konačno smo došli do realizacije ideje. Moram iskazati zahvalnost pacijentima koji su nam dali povjerenje jer nije lako kada u nekoj bolnici prvi put ili nakon duge pauze baš na vama rade neki zahvat. Zahvalio bi se i kolegama internistima-kardiolozima, cijelom Odjelu interventne kardiologije, osobito medicinskim sestrama i tehničarima koji su ostali raditi daleko van radnog vremena kako bi sve bilo dovršeno po planu, a ne smijemo zaboraviti kolegicu Mariju Šilić sa Anestezije kao i cijeli njezin tim koji je odlično odradio posao – naglašava dr. Jegdić.
Naš sugovornik nam otkriva kako su u planu i novi zahvati u skoroj budućnosti.
- Sada smo zatvarali nešto što mi zovemo ASD, odnosno, jedan otvor između dvije srčane pretklijetke. Već je planirano da koncem rujna zatvaramo drugu prirođenu srčanu grešku gdje je došlo do malformacije na spoju dvije najveće arterije, odnosno, aorte koja ide iz lijeve strane srca i plućne arterija koja ide iz desne strane srca. Ta greška je prvenstveno dječja, teško da čovjek može s tim biti punoljetan da nema simptoma. Tako da ćemo krajem rujna na programu imati vrlo malu djecu, čak mlađu od godinu dana – ističe dr. Jegdić.
Potrebe za ovakvim operacijama su povremene. Ranije su djecu koja su imala indikacije za ove procedure slali u druge centre, ali očito kako za to više nema potrebe. Zahvaljujući naporima dr. Jegdića, ali i potpori ravnatelja Kvesića, te prijateljskim odnosima sa stručnjacima iz Hrvatske, danas smo u situaciji da ovakve zahvate imamo u Hercegovini. Još jedan pokazatelj da se i u današnjim vremenima gdje je jako malo toga pozitivnog, mogu napraviti značajni iskoraci.
Dnevnik.ba