Euro se praktično izjednačio s dolarom i jučer se za euro, kao i obično, moglo dobiti 1,955 KM, a za dolar 1,936 KM. U ovom trenutku za dolar je izravno vezano oko 470 milijuna KM duga Bosne i Hercegovine, međutim značajan dio vezan je i za SDR, u kojem dolar također ima značajnu ulogu. Vrijednost SDR-a određuje se na temelju dnevnog prosjeka srednjih vrijednosti pet svjetskih valuta, i to dolara, eura, japanskog jena, funte i kineskog juana tako da će sasvim sigurno pad eura u odnosu na dolar djelomično povećati i vanjski dug BiH u ovoj valuti.
U Ministarstvu financija i riznice Bosne i Hercegovine Nezavisnim novinama rekli su da se prilikom formiranja godišnjeg proračuna uz stavku koja je potrebna za otplatu vanjskog duga planira još pet posto sredstava kao korektivni faktor, upravo kako bi se pokrile neplanirane tečajne razlike i neplanirani troškovi na koje se ne može utjecati.
"Imajući u vidu planirane iznose za servisiranje vanjskog duga uz korektivni faktor za 2022. godinu smatramo da će izvršenje obveza biti u planiranim okvirima", rekli su u Ministarstvu financija i riznice Bosne i Hercegovine.
Kako će se rast dolara odraziti na proračun Bosne i Hercegovine možda je najbolje prikazati na primjeru. U siječnju 2021. godine za 1.000 dolara duga Bosna i Hercegovina morala je vratiti 1.590 KM bez kamata, da bi danas za tih istih 1.000 dolara duga morala vratiti 1.930 KM, također bez kamata.
Za razliku od ostalih valuta, konvertibilna marka odlukom Currency Boarda Središnje banke BiH fiksno je vezana za euro i svaka izdana novčanica ima pokriće u eurima. Fiksni tečaj KM je 0,51129 eura, odnosno za jedan euro dobije se 1,95583 KM.
"Jačanje dolara spram eura će nas dovesti u nepovoljniji položaj, rate će nam biti veće i to nije pozitivna vijest. Nekad ne možete birati valutu u kojoj ćete se zaduživati i tu ste prinuđeni na uzmi ili ostavi. Mislim da taj udar, s obzirom na stanje u proračunima, neće izazvati krizu s obzirom na inflaciju i da u proračunima ima novca", rekao je za Nezavisne novine"Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama.
Prema podacima Ministarstva financija i riznice BiH, ukupan vanjski dug BiH, zaključno s prvim kvartalom, iznosio je 9,670 milijardi KM. Najveći dio vanjskog duga Bosna i Hercegovina ima u euru - 64,19 posto , u dolarima 4,86 posto, u SDR-u 24,70 posto itd.
Koliko će Bosna i Hercegovina morati dati više novca zbog jačeg dolara, ovisi o tome koliko u ovoj godini stiže na naplatu i koja je valutna struktura glavnice i kamate koja se plaća, ali po gruboj računici, to može koštati od par milijuna do nekoliko desetaka milijuna KM, što, kako kažu ekonomisti, neće predstavljati veći problem, jer je punjenje proračuna zbog inflacije rekordno.
Svjetski ekonomisti tvrde da je pad eura u odnosu na dolar odraz opreznosti svjetskog tržišta kapitala kada je riječ o eurozoni, koja je ozbiljnije i mnogo teže pogođena od SAD-a, prije svega kada je riječ o opskrbi energijom.
Usprkos ovim problemima, konstantnim poskupljenjima, pa i padu vrijednosti vlastite valute, Europska središnja banka zaostaje za mjerama drugih zemalja, jer još nije podigla referentnu kamatnu stopu i pored činjenice da su to uradili i FED, kao i Velika Britanija i Švicarska.
Ipak, i od manje vrijednosti eura pojedine zemlje u Europskoj uniji imaju koristi jer je roba koja je proizvedena u zoni eura jeftinija na svjetskom tržištu, što zemlji izvoznici kao što je Njemačka može biti i od koristi.
Ipak, glavni problem je to što se praktično svi energenti i većina sirovina na svjetskom tržištu obračunavaju u dolarima, tako da u ovom trenutku od "jeftinog eura" u Europskoj uniji nitko nema koristi.
Dnevnik.ba