Inflacija, nakon što je stigla u sve dijelove svijeta, tu je da ostane, smatraju stručnjaci. Trenutno je na povijesnom maksimumu - gotovo osam posto u eurozoni. No, tržišta uređenih zemalja se polako stabiliziraju. Npr. građani Njemačke za 18 maraka danas mogu kupiti ono što mi plaćamo 28 maraka, iako njihova prosječna plaća iznosi oko 3,5 tisuće eura. Kod nas - malo više od 500 eura. Kako preživjeti poskupljenja?
Dok na svjetskom nivou cijene proizvoda osjetno padaju, a tržišta uređenih zemalja se oporavljaju, u Bosni i Hercegovini cijene i dalje divljaju. Izostaje konkretna reakcija nadležnih.
"Tu država, odnosno entiteti, moraju preuzeti ključnu ulogu. Da inspektorati pojačan nadzor vrše kako bi se odluke entitetske o neposrednoj kontroli cijena primijenile do kraja", kazao je Saša Marić, ombudsmеn za zaštitu potrošača BiH.
Slobodno formiranje cijena ne treba značiti kaos na tržištu, upozoravaju ekonomisti. U vrijeme globalne ekonomske krize država mora da nađe način i zaštiti građane, a jedna od mogućnosti su, kako kažu, pojačane inspekcijske kontrole i kažnjavanje „lovaca u mutnom“.
"Ako biste samo jednu prodavnicu, piljaru, tržni centar označili crvenom trakom i adekvatno kaznili, vidjeli biste kako bi cijene mirovale", rekao je ekonomist Zoran Pavlović.
Val poskupljenja pokrenut pandemijom korona virusa ojačan je aktualnim sukobom na istoku Europe, koji ne prestaje. Gotovo da nema energenta za koji ne plaćamo veće cijene. Posljedično ni proizvoda ili usluge. Dok europske zemlje, manje ili više uspješno, traže modele za prevladavanje krize, građanima BiH u izbornoj godini ne ostaje puno prostora za optimizam.
Dnevnik.ba