Zatražen je i kandidatski status za BiH do kraja godine, ali je Dodik izrazio sumnju da će do toga i doći jer, kako je naveo, Bruxelles do sada nije bio blagonaklon kada je riječ o prijemu novih članica, prenosi RTRS.
Јoš jednom se pokazalo da su na Zapadnom Balkanu nepomirljive razlike o većini pitanja. Samit se održava od 2010. godine , ali nikada pod ovakvim uvjetima i problemima koji su prisutni u Europi.
Јoš jednom je iskazana potreba za integracijom zemalja Zapadnog Balkana u Europsku uniju, ali je srpski član Predsjedništva naveo da taj proces mora pratiti i financijska podrška u narednih pet godina. Kaže, ako ne dođe do pomaka, mora se razmisliti i o drugom putu jer je teško očekivati da će BiH ostvariti uspjeh, a da pritom političkim procesima upravljaju stranci, bez legitimiteta, ocijenivši da takav status nisu imale svojevremeno ni kolonije.
Na samitu je istaknuto da Bruxelles treba Zapadni Balkan promatrati kao jedinstvenu geostratešku zonu i da u jednom paketu treba da postanu punopravne članice.
Domaćini skupa, Slovenija i Hrvatska, vjeruju da će usprkos nesuglasicama BiH dobiti status kandidata i pozivaju Bruxelles reagirati. To je i jedan od konkretnih zaključaka samita Brdo-Brioni. Predsjednik Slovenije Borut Pahor, najglasniji je zagovornik da BiH dobije kandidatski status.
- Pozivamo na davanje statusa kandidata BiH do kraja 2022. Pozivamo na uspostavljanje bezviznog režima za čitav Zapadni Balkan do kraja 2022. Pozivamo EU da stane uz Zapadni Balkan u ublažavanju posljedica gospodarske i energetske krize - rekao je Pahor.
Ako je cijeniti prema današnjem sastanku, i raspoloženju Bruxellesa, na provedbu "Brijunskih zaključaka" BiH će još dugo čekati. Dolazak sudionika samita Brdo-Brijuni pokazao je kakvi odnosi vladaju na Zapadnom Balkanu. Hladan prijem hrvatskog predsjednika za dvojac iz Sarajeva. Upravo zbog toga što se Zoran Milanović zalaže za legitimno predstavljanje naroda u BiH.
- Moj zahtjev prije nekoliko dana, kada smo pripremali sastanak bio je da se spomene konstitutivnost naroda u BiH. Mnogima se čini kao minimum standarda ali kolege iz BiH, neki, to nisu dali - kaže Milanović.
Očekivano - podrška konstitutivnosti je izostala od Džaferovića i Komšića koji sve više zagovaraju "građanski" koncept BiH. Po ocjeni srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika, riječ je o antiustavnom djelovanju, a to kaže nije i jedini problem s kojim se BiH suočava.
- Govorio sam da je BiH kolonijalna zemlja pod upravom stranaca. Čuli smo i neke da je to gori status nego kolonijalni koji je poznat u povijesti, jer je kolonijalna uprava bila odgovorna, a ovdje samo imamo neke kvazi visoke predstavnike nelegalne i nelegitimne koji su bili sa ovlastima koja nikada nisu dobili, koji su pokušavali u BiH da nešto naprave a u suštini su napravili samo veći problem. Kada smo tu gdje smo u BiH, ne postoji konsenzus oko NATO, ali se još zadržava oko EU. Vidjet ćemo do kada će trajati -rekao je Dodik.
Neizostavna tema bila je i sukob na istoku Europe. I ovaj put prevladavali su stavovi koji se mogu čuti i u Bruxelles. Međutim, Milorad Dodik i ovdje je naglasio da je protiv sankcija Ruskoj Federaciji, ali i protiv miješanja u sukob velikih sila.
- Mislim da je za nas najpametnije da ostanemo neutralni i blizu i jednih i drugih., a ne da se svrstavamo na jednu stranu, jer svrstavanje nas dovodi u poziciju definitivno gubitka suradnje s drugima. Pokušat ćemo ostati u jednoj suradnji i s jednima i s drugima. Poručujemo EU da nismo spremni da budemo podanici njihove politike. Kada god mislimo da njihova politika nije u skladu s našim interesima mi ćemo to jasno reći i rekli smo i ovaj put. Moram da priznam da sam bio u manjini i u odnosu na članove Predsjedništva, a većina je govorila veoma pristrano - naveo je Dodik.
Problemi u regionu opterećuju članstvo u Europsku uniju, a na Zapadnom Balkanu ne manjka tenzija. Pregovori Beograda i Prištine nisu odmakli već nekoliko godina ,a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ističe da se Zapadu žuri da završi s ovim pitanjem. Ocjenjujući susret na Brijunima, kaže da nije bilo tenzija, ali su razlike vidljive po mnogim pitanjima.
- Gotovo svi ovdje, ne računajući BiH, zbog srpskog stava u BiH, su priznali samoproglašeno Kosovo. Mi nismo i nećemo. Razlike su i po pitanju BiH, i stava predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića oko konstitutivnosti, koji je, i Srbija podržala jer je u skladu s Daytonskim sporazumom - naveo je Vučić.
Proces Brdo-Brujni u ovom formatu održava se od 2013. godine, a pokrenuo ga je upravo u svom prvom mandatu predsjednik Slovenije Borut Pahor. Ove godine Samit je održan bez stranih dužnosnika i predstavnika međunarodne zajednice.
Dnevnik.ba