Udruženje mlinara Republike Srpske do kraja ove godine najavilo je poskupljenje brašna, naglasivši da je osnovni razlog povećanje cijena goriva. Kako navode, vreća brašna bi do konca 2022. trebala biti skuplja za tri do četiri konvertibilne marke.
S druge strane, iz pekara kažu da je trenutna cijena njihovih proizvoda stabilna, međutim, navode da je ona formirana upravo na osnovu cijena brašna i pšenice koje dobivaju za proizvodnju kruha i peciva.
Inače, domaća pšenica proteklog ljeta je prodana po veoma niskim cijenama, a ratari navode da ostatak koji je neotkupljen mlinari ne žele kupiti.
Ove godine ta vrsta žitarice će biti zasijana na manje površina, a zbog ograničenosti primjene mineralnih đubriva shodno visokoj cijeni, za očekivati je manji prinos te nastanak dodatnih problema u idućoj godini.
Pšenica skuplja i do 30 posto
Sela Semberije predstavljaju najveću žitnicu u Bosni i Hercegovini, a tamo je za očekivati da će cijene pšenice biti veće i do 30 posto.
"Mi smo u ovoj godini imali smanjeni prinos pšenice, međutim, refleksije teškog ljeta odrazit će se negativno na jesenju sjetvu. Prošle godine u jesenjoj sjetvi pod pšenicom smo imali između 18 i 20 tisuća hektara, međutim, sada će ljudi zasijati malo više ječma i nekih drugih kultura koje su sigurnije. Ljudi kao nikad dosad obradive površine daju u zakup i odustaju od sjetve tako da još uvijek decidno ne možemo reći što nam slijedi u nadolazećim mjesecima", kazao je za Klix.ba u jesenjoj sjetvi Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije.
Iako mlinari službenu odluku nisu donijeli, poskupljenje brašna u Republici Srpskoj lančano će se odraziti i na Federaciju Bosne i Hercegovine, povećanjem cijena i u tom entitetu. Ovo navode iz Gospodarske komore Tuzlanskog kantona.
"U narednom periodu svakako će kontinuirano rasti cijene prehrambenih proizvoda, posebno onih osnovnih životnih namirnica, među kojima je i brašno. Kontinuirani rast cijena brašna će doći više zbog toga što se pšenica ne nalazi u robnim rezervama unutar BiH. Ona se nalazi u zemljama u okruženju, odnosno Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj i naravno da će one pokušati iz BiH izvući što više novca za tu žitaricu", kaže za Klix.ba Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore u Tuzli.
Spas je u robnim rezervama
Povećanje potrošnje brašna, kao što je to slučaj BiH, prema Selimovićevim riječima, jedan je od indikatora siromaštva.
"Stanovništvo koje više jede kruh i peciva sve je siromašnije jer nema sredstava i novca da kupi vrednije poljoprivredne, odnosno prehrambene proizvode", podcrtava Selimović.
On smatra da je prijeko potrebno povesti računa, odnosno osnovati robne rezerve, kako na državnom i entitetskom, tako i na kantonalnim nivoima.
"Time se mora zaštititi stanovništvo od drastičnog, odnosno tihog rasta cijena koje se svakodnevno dešava malim pomacima. Žalosno je da stanovništvo, po principu takozvane 'kuhane žabe' sve prihvata, odnosno opravdava to da je u posljednjem periodu došlo do 30-postotnog povećanja cijena svih prehrambenih proizvoda", naglašava Selimović.
Ratari su mišljenja i da je ključ rješenja u zakonskim odredbama koje će ograničiti mlinare u kontekstu povećanja cijena. No, hoće li i kakve korake nadležni poduzeti za sada je nepoznanica.
Vrijedi kazati da su u velikom problemu i farmeri, koji su ranije upozorili na moguću nestašicu mlijeka u Bosni i Hercegovini. Kako smo ranije objavili, enormno poskupljenje repromaterijala i goriva dovode u pitanje jesenju sjetvu u našoj zemlji.
Poljoprivrednici su u velikom riziku, a farmeri jedva da će za stoku imati hrane do ožujka iduće godine. Zbog toga je, upozoravaju, upitna proizvodnja mlijeka i opstanak stočnog fonda.
Dnevnik.ba