10. Jajce
Jajačka tvrđava je tvrđava u bosanskohercegovačkom gradu Jajcu. Tvrđava se nalazi u kompleksu Staroga grada. Pretpostavlja se da je sagrađena u 13. stoljeću.
Na jugozapadu je ulaz s kraljevskim grbom. Tvrđava pokriva površinu od 11.200 m2, a dužina zidova iznosi 1300 metara.
Tvrđavu je sagradio Hrvoje Vukčić Hrvatinić koji je i osnivač Jajca. To je bilo sjedište kraljeva čiji su grbovi urezani na dvorcu. Zidovi su visoki i dvorac je sagrađen na brežuljku koji je u obliku jajeta, rijeke Pliva i Vrbas su ujedno i zaštita dvorca. Cijelo područje je zemljopisno i povijesno zanimljivo.
9. Tešanjska tvrđava
Tešanjska tvrđava je srednjovjekovna i osmanska tvrđava na području općine Tešanj, Bosna i Hercegovina.
Stari grad je sagrađen u središtu Tešnja, na jednom strmom i stjenovitom brijegu, uz rijeku Tešanjku.
Tehnika zidanja koja je primijenjena pri gradnji tešanjske tvrđave zajednička je za sve srednjevjekovne bosanske gradove. Koristila se kamena oplata u koju se sipala kaša od lomljenog kamena i krečnog maltera. Zid je debeo 2.40 m, od toga prsobran je 1.50 m, a 0.90 m je korišteno za saobraćaj. Visina obimnih zidova je od 2 do 10 m. Bilo je nekoliko kula, građenih u različitim periodima.Ispred kula prokopan je jarak, koji je pred kapijom bio premošten drvenim mostom.
Osmanlije su 1520. godine zatekle spaljen i porušen grad i takvog su ga držale sve do 17.vijeka. Tada je tvrđava renovisana i prilagođena za savremeniji način borbe, a novi, dograđeni dio, dao je gradu sasvim novu fizionomiju. Osmanlije su prvo izgradile iz temelja Krnju kulu na mjestu nekadašnje donžon kule, zatim cisternu za 70.000 l vode. Iznad cisterne bio je prostor za djelovanje manjih topova kroz pet otvora u zidu kule. Pristup je omogućen preko debelog zida i male četvrtaste kule na koju se penjalo kamenim stepeništem iz dvorišta. Izgrađena su po dva bunkera pokrivena bačvastim svodom.
Kasnije je izgrađena Dizdareva kula, zaštitni zid dug 90 metara, sagrađena je tabija, u osnovi nepravilni krug, prečnika 23 m. Kroz sredinu tabije je bio prokopan tunel, a desno i lijevo od njega kazamati.
Ispod tvrđave, krajem 17. ili početkom 18. stoljeća sagrađena je sahat-kula.
Tvrđava leži na nadmorskoj visini od 305 m. Ukupna površina iznosi 5600 m2, a obim 390 m. Dužina je 120 m, a najveća širina 80 m. Tešanjska tvrđava je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
8. Bijela tabija
Bijela tabija je kula na cesti Dariva – Mošćanica, na istočnoj visinskoj koti sarajevske kotline. Podignuta je na mjestu srednjovjekovne tvrđave, sagrađene oko 1550. godine. Gornji dio Tabije u krupnim kamenim blokovima nastao je u austro-ugarskom periodu. Kula je bila od velikog značaja za odbranu grada prilikom napada austrijskog princa Eugena Savojskog u 17. vijeku, te austrougarske vojske 1878. godine.
Bijela tabija se nalazi unutar graditeljske cjeline Stari grad Vratnik koja je proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
7. Travnička tvrđava
Travnička tvrđava ili Stari grad Travnik se nalazi u srednjobosanskom gradu Travniku.Neki arheolozi i povijesničari smatraju da je ovdje postojalo neolitsko naselje. Stari grad je izgrađen u prvoj polovici 15. stoljeća za vrijeme bosanskog kralja Ostoje ili kralja Tvrtka II. Kotromanića. Nije poznato kako su ga Turci osvojili, ali se zna da su nadograđivali i proširavali tvrđavu. Za vremena Austro-Ugarske tvrđava se naziva Kastel ili Kaštel.
Smatra se jednom od najbolje očuvanih tvrđava u BiH.
6. Stari grad Ostrožac
Ostrožac, gradina starijeg željeznog doba, srednjovjekovna tvrđava i turski grad. Tvrđava je smještena na dominantnom uzvišenju iznad lijeve obale rijeke Une i istoimenog naselja, na 12 km od Bihaća prema Bosanskoj Krupi, na mjestu gdje se račva put za Cazin.
Tvrđava je nepravilnog kružnog oblika sa kapikulom i kružnom branič-kulom uz koji se nalazi bunar. Prvi spomen tvrđave je iz 1286. Tvrđava je u posjedu knezova Babonića-Blagajskih (knezovi Ostroški). Prelazi pod vlast Antuna Bakšića 1552. Pada u ruke Osmanlija 1577. Ima svog dizdara. Od 17. st. tu je sjedište Ostrožačke kapetanije koja je najjača u Bosanskoj krajini. Dizdari i kapetani bili su Beširevići (Mehmedaga 1700-1716; Omeraga 1730). Osmanlije dograđuju tvrđavu u južnom dijelu oko 1700. Sjeverni srednjovjekovni dio grada prozvao se narodnim, a južni dio grada gospodskim. Tu je 1833. bilo 28 topova. Od 1836. Ostrožac je mudirluk u sastavu Bihaćkog kajmakamluka. Zbog učešća u protivljenju reformama sultana Mahmuda II 1837. prognan je posljednji ostrožački kapetan iz loze Beširevića Murad-beg Beširević. Mehmed-beg Beširević je tvrđavu 1902. prodao bihaćkom sreskom načelniku Lotharu von Berksu (austrijski grof, loza Habsburg) koji ga je restaurirao. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Ostrožac je jedno vrijeme bio sjedište vrhovnog štaba NOR-a. Od 1967. do 1992. godine u dvorištu utvrde je djelovala kolonija skulptura Ostrošca.
5. Stari grad Blagaj
Stari grad Blagaj, poznat i kao Bona ili Stjepan-grad je tvrđava na području naselja Blagaj (Mostar), Bosna i Hercegovina.
Nalazi se na vrhu kraškog brda iznad vrela rijeke Bune. Pristup u vidu oštrih serpentina, 2 m uska i 900 m duga konjska staza, vodi do ulaza u najčvršćem istočnom zidu predvorja.Blagajska tvrđava je situirana na zaravnjenom terenu u obliku izduženog trokuta površine od oko 2 hektara. U jednom kutu su ostaci ilirske gradine, u drugom ostaci rimskog castruma, i u trećem ostaci srednjevjekovnog odnosno tvrđave iz osmanlijskog perioda. Zidovi su dobrim dijelom sačuvani do 12 m. visine, a debljina se kreće od 1,5 do 2,0 m.
Na zapadnoj strani bila je kula do koje su vodile stepenice. Grad je imao drvenu palaču sagrađenu u XIV stoljeću. U južnom zidu bio je tajni prolaz za izlazak u slučaju opasnosti.
Središnji prostor zauzima objekat sa cisternom, džamija i stambeni objekat, nastali u osmanskom periodu. Sve je bilo kratko u funkciji jer je posada radije boravila u gradu ispod tvrđave. Po opisu Evlije Čelebije iz XVII-og stoljeća – grad izgleda kao da je sada sagrađen. Ispod grada, uz sami put su ostaci muslimanskog groblja Šehitluk čiji spomenici gotovo potpuno su uništeni.
Stari grad Blagaj je nacionalni spomenik.
4. Srebrenik (Tvrđava, Srebrenik)
Srebrenik je tvrđava u Bosni i Hercegovini koja se nalazi iznad istoimenog naselja, sjeverno od Tuzle, na prostoru nekadašnje župe Usora koja je tijekom srednjeg vijeka bila poprište stalnih sukoba Bosne i Ugarske, a od 15. stoljeća i Osmanskog carstva. Smještena je na usamljenoj kamenoj stijeni i jedini način ulaska u nju je drveni most koji preko provalije povezuje samu stijenu sa ostatkom uzvisine, što je čini neosvojivom na juriš. Prvi put se spominje 15. veljače 1333. godine u ugovoru koji su pod Srebrenikom (tzv. Srebrenička povelja) sklopili ban Stjepan II. Kotromanić (1322. – 1353.) s jedne i predstavnici Dubrovačke republike s druge strane o ustupanju Stona, Pelješca, Prevlake i još nekih posjeda Republici u zamjenu za godišnji danak od 500 perperâ. Od 1393. godine, kada su ga Mađari prvi put osvojili, pa do 1512., kada su ga Osmanlije konačno i trajno zauzele, više puta je osvajan i opsjedan.
3. Bobovac
Bobovac, stolno mjesto naših bosanskih kraljeva, je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad srednjovjekovne Bosne podignut na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša. Nalazi se nedaleko od sela Mijakovići i Dragovići, u općini Vareš. Gradu se može prići iz dva smjera, i to od Kraljeve Sutjeske ili od Vareša. Sastojao se od gornjeg grada s četvrtastom kulom, čiji ostaci i danas postoje, i donjeg grada, na stepeniku nižem oko 20 metara, poligonalnog oblika oko 40 metara dužine i oko 25 metara širine, od čega se danas raspoznaje dvorište i bunar.
2. Počitelj
Počitelj je naseljeno mjesto u općini Čapljina, Bosna i Hercegovina. Počitelj je historijsko naselje orijentalno-mediteranskog karaktera smješteno u dolini rijeke Neretve i jedna od najljepših kulturno-historijskih cjelina u Bosni i Hercegovini.
Porijeklo imena
Ime Počitelj ukazuje na arhaično porijeklo. Etimologija imena Počitelj nije riješena. Jedni smatraju da je ime Počitelj izvedeno od glagola počivati; drugi da je ime kastelana toga grada dalo gradu ime Počitelj; treći da su učeni ljudi ‘poštovana gospoda’ uslovili ime Počitelja; četvrti da se porijeklo imena Počitelja treba tražiti u hungarizmu ‘čitelj’, italijanski ‘cittadela’, kao izrazu za grad, utvrdu; peti da se radi o glagolu čitati, … Po svemu, čini se da će pronalaženje rješenja za porijeklo imena Počitelja i dalje zaokupljati interes javnosti i struke.
1. Dobojska tvrđava
Dobojska tvrđava (ili Gradina) potiče iz 13. stoljeća i nalazi se u samom gradu Doboju koji se i razvio oko nje. Početkom 21. stoljeća je rekonstruirana naporima „Organizacije za razvoj turizma regije Doboj ROTOR“, koja njom upravlja, uz financijsku pomoć „Švedske međunarodne organizacije za razvoj i suradnju“ i „Regionalnog centra za zaštitu životne sredine“. Danas je jedna od turističkih atrakcija Bosne i Hercegovine i značajan kulturno-povijesni spomenik pod zaštitom države.
Dnevnik.ba