To bi bila prva faza dugog procesa pristupanja te balkanske zemlje.
Pozitivna odluka - koja zahtijeva jednoglasnost - čini se mogućom, kažu diplomatski izvori, sedam dana nakon samita u Tirani na kojem je EU "ponovno potvrdila svoju predanost" izgledima za integraciju zapadnog Balkana u blok.
Podijeljena mišljenja
Dio članica snažno podržava da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status, među kojima je i Hrvatska, dok dio njih smatra da ta zemlja nije ispunila potrebne uvjete za to.
Zeleno svjetlo ministara u utorak potom bi trebali podržati lideri dvadesetsedmorice na samitu EU u četvrtak. Europska komisija je u listopadu preporučila državama članicama da dodijele kandidatski status toj zemlji od 3.5 milijuna stanovnika pogođenoj siromaštvom i političkom nestabilnošću, suočenoj s prijetnjama secesionizma.
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell naglasio je potrebu "ubrizgavanja pozitivnog zamaha", ističući da je rat u Ukrajini dao "novo geopolitičko značenje" proširenju, koje predstavlja "dugoročno ulaganje u mir, prosperitet i stabilnost za kontinent".
Europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi pozvao je bosanskohercegovačke čelnike "da maksimalno iskoriste ovu historijsku priliku i brzo provedu mjere navedenu u preporuci" Komisije.
Pristupni pregovori
Ona je odredila 14 reformskih prioriteta koji ostaju "ključevi za otvaranje pristupnih pregovora".
Priznavanje statusa kandidata tek je početak dugog procesa. Sljedeći korak, koji također zahtijeva jednoglasnost dvadesetsedmorice, je otvaranje službenih pregovora o pristupanju, za šta je potrebno vrijeme jer zemlje kandidatkinje moraju ugraditi veliki broj europskih zakonodavnih akata u svoje nacionalno pravo.
Sedam zemalja već su službeni kandidati za članstvo u EU: Turska (1999., sada zamrznut proces), Sjeverna Makedonija (2005.), Crna Gora (2010.), Srbija (2012.), Albanija (2014.), Ukrajina i Moldavija (2022.). I Kosovo je najavilo svoju namjeru podnošenja zahtjeva za članstvo.
Dnevnik.ba