Naziv Pepelnica potječe iz obreda pepeljenja, kad svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima kraja, pepelom napravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara riječi: "Obratite se i vjerujte evanđelju" ili "Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti!"
Pepeo kojim se vjernici posipaju dobiva se od spaljenih grančica s prošlogodišnje Cvjetnice. Posipanjem pepela na Čistu srijedu podsjetnik je na Kristovu patnju i vjerničku spremnost da sudjeluju svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti, u Kristovoj žrtvi.
Posipanje pepela u kršćanskoj tradiciji označava pokoru i spremnost na novi život, na što podsjećaju riječi: "Obratite se i vjerujte evanđelju", dok formula "Sjeti se, čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti" podsjeća na čovjekovu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se podloži Bogu, svomu Stvoritelju.
Pepelnica je uvijek u srijedu, a budući da poziva na unutrašnje čišćenje naziva se i Čistom srijedom. Da bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijedanim postom i nemrsom.
Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi. Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.
Post obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina.
Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim okolnostima, kao što su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze, teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.
Korizma poziva na promjenu ponašanja
Čista srijeda je dan koji svojom simbolikom poziva ljude da postanu Božja djeca, odnosno da kroz vrijeme korizme nastoje mijenjati ponašanje, i to posebno kroz dva vida; Zauzetijim nastojanjem u odbacivanju svih osobnih mana za koje čovjek osjeća da ga čine manje čovjekom, te u usmjeravanju za dobro, pomaganju drugima i za osjećaj prema ljudima u potrebi.
Pokornička priprava za Uskrs početkom 3. stoljeća trajala je od jednog ili dva tjedna, da bi već u sljedećem stoljeću trajala četrdeset dana, po čemu je korizma i dobila naziv.
Započinjala je prvom nedjeljom korizme, a završavala na Veliki četvrtak. Od 6. stoljeća korizma započinje na Pepelnicu, tako da se povećala na 44 dana.
Dnevnik.ba