- Nevjerojatno je, ali jučer smo shvatili da postoje oni koji misle da je europski put za građane BiH moguć samo ako su oni ti koji vladaju. U šoku sam da postoji neko tko je spreman da oduzme nama našu budućnost - kazao je Forto, komentirajući činjenicu da Radni tim za izradu Plana reformi u BiH nije usvojio Nacrt reformske agende, te da predstavnici četiri kantona nisu dali suglasnost na predloženi nacrt dokumenta.
Po njegovim riječima, ovo je najdestruktivniji politički potez koji su vidjeli.
- Četiri kantonalna premijera iz SDA su odlučili da obustave ili suspenziju naš europski put, pa onda da daju neke uvjete kako bi to oni radili - kazao je Forto.
Istaknuo je da je Plan rasta mehanizam EU koji treba da približi zapadni Balkan Europi.
- Sve što je u Planu rasta, u smislu projekata i u smislu reformi, političkih stvari koje su u tom dokumentu, sve nas čeka kada otvorimo pregovore. Svaka od ovih 110 mjera koje su bile usuglašene, a koje su jučer zaustavljene, nas čeka kada budemo otvorili pregovore - navodi Forto, te dodaje da je ovo bio test za BiH.
Po njegovim riječima, "neko je odlučio da kaže da to nije dovoljno dobro, 110 nije dovoljno dobro, mora biti 113".
- To je naravno izgovor. Ovo je bio nacrt koji je Europska komisija trebala da usvoji i kada se to usvoji, on se vraća BiH po tipu međudržavnog sporazuma. Mi smo onda to morali usvojiti na Vijeću ministara BiH i kroz oba doma državnog parlamenta kao međunarodni sporazum - pojasnio je Forto.
Dodaje da je to "ogromni dokument od iznimne važnosti, sa rokovima koji su jako ambiciozni za BiH".
Forto se, između ostalog, osvrnuo i na jednu od kritika upućenih na ovaj dokument, a u kojoj se kaže da je izbrisana riječ država.
Istaknuo je da se 1.213 puta pominje Bosna i Hercegovina u ovom dokumentu, a 303 puta se spominje državni nivo.
- Srušili su nam projekt i plan koji nisu ni pročitali - ustvrdio je Forto.
Spomenuo je i harmonizaciju, pojašnjavajući da se ne radi samo o harmonizaciji bh. zakonodavstva i projekata, bh. infrastrukture s europskom. Radi se o harmonizaciji unutar BiH.
Zastupnica Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sabina Ćudić je kazala da će "nažalost, 24. srpnja 2024. godine ostati zapamćen kao dan kada je centrala SDA oborila ‘aprilski paket‘ broj dva u BiH".
Navela je da je, uskraćivanjem podrške ovom paketu spriječena momentalna isplata od 70 milijuna eura od ukupno dvije milijarde maraka, odnosno nešto više od jednu milijardu eura koje, prema Planu rasta, pripadaju Bosni i Hercegovini.
Ćudić je, između ostalog, kazala da je Predsjedništvo SDA "donijelo stratešku odluku da ne podržava razvojne projekte i programe BiH niti europski put prije izbora u listopadu 2024. godine, zato što smatraju da bi razvoj BiH i ubrzani europski put i usvajanje ovih mjera, prvo naštetilo njihovom radu, a drugo donijelo im izbori poraz".
- Iz tog razloga su u stanju zaustaviti projekte u čitavoj BiH nadajući se da će blokada BiH proizvesti bolji izborni rezultat - kazala je Ćudić.
Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Duška Jurišić osvrnula se na segment koji se tiče ljudskih prava.
Kazala je da Reformska agenda podrazumijeva, odnosno obavezuje sve u BiH na dekriminalizaciju klevete, "što znači povlačenje sadašnjih izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS". Podsjetila je da je prošle godine kleveta kriminalizirana u RS-u.
- Ljudska prava i Reformska agenda podrazumijeva i donošenje novog zakona o Javnom RTV sistemu BiH, rješavanje financijske agonije bosanskohercegovačke radio-televizije i rješavanje pitanja RTV takse - navela je, između ostalog, Jurišić.
Po njenim riječima, nije samo deklarativno kada se kaže da Reformska agenda obavezuje BiH i sve njene organe na različitim razinama na efikasno rješavanje pitanja prijetnji i nasilja, ali ne samo nad novinarima, nego nad građanima BiH.
Zastupnik Naše stranke u PSBiH Predrag Kojović je kazao da bi se dokument koji su trebali poslati u Brisel vratio u Vijeće ministara BiH gdje bi bio usvojen.
- Nakon toga bi slijedio proces ratifikacije, znači dokument bi išao u Parlament BiH, prolazio kroz oba doma i bio bi podložan amandmanima koji se mogu usuglasiti - kazao je Kojović.
Naveo je da "stvar nije gotova, ovih 70 milijuna i dalje stoje i čekaju nas da se dogovorimo".
- Bilo bi bolje da smo se dogovorili i dobili taj novac u ovoj ljetnoj tranši. Pozivam sve aktere da smire strasti, da se uozbilje, da izanaliziraju dokument, da shvate da ovo nije dokument u kojem se u ovoj fazi mogu praviti izmjene, nego da pokušamo da ipak postignemo suglasnost i da one mjere koje su usuglašene što prije pošaljemo u Brisel, kako bismo se nadali eventualno da u rujnu možda dobijemo 70 milijuna koje je SDA u ovom trenutku uskratila građanima BiH - zaključio je Kojović.
Dnevnik.ba