Ćosić i Bubonjić: "Situacija u BiH zapaljiva, izbjeći sukob SIPA-e i MUP-a RS"

Gosti emisije, Zdenko Ćosić, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, i politički analitičar Mladen Bubonjić, ocijenili su situaciju iznimno osjetljivom, istaknuvši kako posljednji potezi iz Banje Luke ukazuju na dodatno zaoštravanje odnosa između entiteta i državnih institucija.

Put ka samostalnosti ili politička taktika?

Ćosić je naglasio kako se najnovijim odlukama u Narodnoj skupštini RS-a stvara poseban pravni okvir koji suspendira pojedine državne zakone na teritoriju tog entiteta. "Taj put ka samostalnosti vrlo je trnovit i suočava se s ozbiljnim preprekama, kako unutar ustavnog okvira BiH, tako i zbog nedostatka političke volje drugih aktera," rekao je Ćosić.

Mladen Bubonjić upozorio je na kompleksnost procesa koji bi vodio ka eventualnoj samostalnosti RS-a, istaknuvši kako je važno promatrati političke odluke u kontekstu dosadašnje političke taktike Milorada Dodika. 

"Dodik je više puta postavljao radikalne zahtjeve kako bi u konačnici ispregovarao političke ustupke. No, ovaj put je pređeno više crvenih linija, i pitanje je kako će se stvari dalje odvijati," kazao je Bubonjić.

Mogućnost sukoba policijskih agencija

Jedna od ključnih tema emisije bila je i odluka RS-a da zabrani djelovanje državnih institucija poput Suda i Tužiteljstva BiH, SIPA-e i Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća na teritoriju Republike Srpske. Ćosić je istaknuo kako bi takav scenarij mogao dovesti do sigurnosnih incidenata ukoliko dođe do fizičkog protjerivanja državnih službenika.

"Najopasniji aspekt cijele krize je mogućnost da MUP RS-a pokuša provesti zabranu rada SIPA-e na svom teritoriju, što bi moglo dovesti do ozbiljnih konflikata. Odluka Ustavnog suda BiH u ovom slučaju može biti presudna," naglasio je Ćosić.

Bubonjić je također upozorio na moguće posljedice eventualnog izdanja naloga za privođenje Milorada Dodika, što bi, prema njegovim riječima, moglo dodatno destabilizirati sigurnosnu situaciju. "Reakcija Dodikovog osiguranja i specijalnih jedinica MUP-a RS-a na takav scenarij bila bi neizvjesna, a posljedice nesagledive," dodao je.

Ustavni sud ključni faktor

U kontekstu pravnih mehanizama za rješavanje trenutne krize, sugovornici su istaknuli ulogu Ustavnog suda BiH. Međutim, problem predstavlja činjenica da vlasti Republike Srpske osporavaju njegov legitimitet, s obzirom na nepopunjenost sudskih mjesta iz reda srpskog naroda.

"Ustavni sud i dalje donosi odluke koje imaju pravnu snagu, bez obzira na osporavanja iz RS-a. No, pitanje je hoće li ih vlasti u Banjoj Luci poštovati ili ćemo ući u novu fazu institucionalne blokade," zaključio je Ćosić.

Politička kriza u BiH se produbljuje, a emisija Fokus donijela je različite perspektive o potencijalnim ishodima. Ostaje za vidjeti kako će se situacija razvijati u narednim tjednima i hoće li doći do pravnog ili sigurnosnog odgovora državnih institucija.

Uzroci političke krize

Ćosić je  naglasio je da je temeljni uzrok svih političkih kriza u BiH nepostojanje unutarnjeg konsenzusa o uređenju države. "Utjecaj međunarodnog faktora uvijek će postojati, no ključno je koliko mi sami prizivamo takve intervencije. Kada nam odgovaraju, podržavamo ih, a kada nam ne idu u prilog, odbacujemo ih. Takva politika ne vodi nikamo," istaknuo je Ćosić.

Komentirao je i očekivanja pojedinih političkih aktera od pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima, ocjenjujući ih iracionalnima. "Mi često vidimo ono što želimo vidjeti, a ne ono što je realnost. Ključno je da se unutar BiH postigne konsenzus o temeljnim pitanjima – državi, vlasti i demokraciji. Bez toga, strahovi o opstanku BiH ostat će prisutni," rekao je.

Pitanje legitimiteta i sveta obaveza

Posebno se osvrnuo na dugogodišnje nezadovoljstvo srpske i hrvatske strane. "Srpska strana već dugo izražava nezadovoljstvo i prijeti radikalnim potezima. Hrvatska strana stalno upozorava na neravnopravan položaj unatoč ustavnim jamstvima. Ustav BiH je prekršen jer konstitutivni narodi nemaju sva zajamčena prava. Dok se to ne riješi, političke krize će se nastavljati," kazao je Ćosić.

Ćosić kaže da je Ustav potpuno povrijeđen jer konstitutivni narod nema svoja prava koja su mu ustavnom zajamčena te potvrđena na Ustavnom sudu.

"To se stalno opstruira i to je veći udarac na Ustav, ili jednako udarac ustavu kao što su ovi potezi NSRS. Ovo će biti vječna tema. Ovo će biti sveta obveza, imperativ svakom hrvatskom dužnosniku na svim razinama na to ukazivati; zahtijevati svoje pravo, svoju ravnopravnost. Tek kad smo ravnopravni onda možemo ravnopravno i vodi dijalog, a dok god mi smo ravnopravni to nije dijalog", rekao je Ćosić.

Naglasio je da se sve mora odvijati kroz dijalog i toleranciju, bez pokušaja diskreditacije i nametanja rješenja jednoj strani. "Ako se ne može postići konsenzus unutar postojećeg okvira, potrebno je otvoriti raspravu o novim modelima uređenja BiH. No, to mora biti rezultat dogovora, a ne prisile," zaključio je.

Budućnost političkog dijaloga

Ćosić je upozorio da je nemoguće dugoročno opstati u situaciji bez temeljnog unutarnjeg konsenzusa. "Bez njega, BiH se de facto raspada. Ne postoji politička sila koja može trajno nametnuti rješenje. Stoga je bolje što prije otvoriti stvaran dijalog, umjesto da se održava status quo koji samo produbljuje krizu," rekao je.

Osvrnuo se i na koncept građanske države, ocjenjujući ga nerealnim u kontekstu BiH. "BiH nije homogena država. To je podijeljeno društvo u kojem konstitutivni narodi traže svoja prava. Model podjele vlasti je jedini održiv, a svako forsiranje građanske demokracije, kakvu poznaju homogenije europske zemlje, vodi u dublju krizu," izjavio je.

Kao primjer naveo je Cipar, gdje su pokušaji nametanja građanskog modela doveli do podjele otoka i sukoba. "Bosni i Hercegovini ne treba takav scenarij. Stoga je nužno razgovarati o realnim modelima uređenja koji uzimaju u obzir složenost društva i političkog sustava," zaključio je Ćosić.

Dnevnik.ba