Cesta Stolac - Neum gotova do sezone, gradi se punom parom

Glavni pravac

U kompaniji „Ceste Federacije BiH“ vjeruju da će radovi na ovoj dionici biti završeni onako kako je to predviđeno ugovorom i da će, zapravo, cesta u cijeloj svojoj dužini od 36 kilometara do početka sljedeće turističke sezone biti stavljena u funkciju, piše Avaz. 

- Zaista vjerujemo u to, jer za sada duž cijele trase na toj posljednjoj dionici nema naznaka da bi moglo biti kašnjenja. Eventualno, kašnjenja može biti na priključnoj cesti od Hutova, gdje se radi rekonstrukcija stare ceste. No, glavni pravac prema Neumu, kako stvari stoje, bit će izgrađen u predviđenom roku - kazao je za „Avaz“ Ljubo Pravdić, direktor JP „Ceste FBiH“. 

Potvrdio je da su uveliko otpočele aktivnosti na izgradnji obilaznice kod Stoca. Podsjetimo, rješenje za obilaznicu je podržala i Svjetska banka, koja je to uvrstila i odobrila u okviru cijelog projekta izgradnje ceste Stolac - Neum. 

S obzirom na to da je Općina Stolac to rješenje trebala uvrstiti u svoj prostorni plan, tek nedavno je, nakon dobivanja urbanističke suglasnosti, otpočeo proces eksproprijacije.

- Taj dio ide nešto sporije, ali u dogovoru s nadležnim službama Općine Stolac, obilaznicu ćemo raditi u fazama i tako ishodovati i građevinske dozvole. Sada je u fokusu dio na kojem će se graditi mostić preko Bregave i vjerujem da ćemo prve radove na izgradnji tog objekta imati najkasnije u veljači - rekao je Pravdić za Avaz.

Stolačka obilaznica je duga svega 1,3 kilometra i rok za izvođenje radova po okončanju imovinskopravnih odnosa je 10 mjeseci. 

Zapravo, kako je to i Pravdić rekao, obilaznica će biti gotova do studenog 2022. godine, do završetka efektivnosti kredita namijenjenog za cestu koja će, napokon, povezati jedini bh. grad na moru s ostatkom BiH.

Ukupno 88 milijuna KM

Za cjelokupan projekt izgradnje ceste Stolac - Neum bit će utrošeno 88 milijuna KM.

Sredstva za izgradnju ove ceste dio su programa izgradnje i modernizacije magistralnih cesta u FBiH u vrijednosti od 173 milijuna KM.

Riječ je o kreditnim sredstvima Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoju (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB).

Dnevnik.ba