Bildt u svom tekstu za Project Syndicate navodi da “nacionalistička rivalstva i raširena korupcija i dalje sputavaju Bosnu i Hercegovinu” i da se zemlja sada ponovno nalazi dubokoj političkoj krizi zbog koje međunarodna zajednica “mora preispitati i razjasniti vlastitu ulogu, stvarajući uvjete da bosanski lideri konačno sjednu i riješe kompromise koji su potrebni da bi zemlja uspjela.”
Bildt piše da Ruska prijetnja Ukrajini nije jedina potencijalna kriza u istočnoj Europi ove godine i da BiH ulazi u period dubokih političkih previranja, s ključnim izborima zakazanim za listopad.
“Dejtonski sporazum okončao je sukob 1995. godine nakon što je više od 100.000 ljudi ubijeno – uključujući genocidni masakr u Srebrenici tog srpnju – i nakon što su milijuni ljudi protjerani iz svojih domova. Sljedeći korak je bio izgradnja funkcionalne države od ruševine. Ali armije triju grupa bile su jedine funkcionalne strukture koje su ostale, a mnogi lokalni lideri doživljavali su mir kao nešto više od nastavka rata drugim sredstvima. Nade da će nova generacija nenacionalističkih vođa roditi iz pepela ubrzo su propale,” piše on, prenosi N1.
“Iako je međunarodna pomoć transformirala zemlju, prikrivajući većinu tragova rata, njena politika ostaje duboko nefunkcionalna, zbog kontinuirane političke dominacije nacionalističkih stranaka. Kao rezultat toga, izgledi za pridruživanje BiH Europskoj uniji izgledaju sve udaljenije,” dodaje.
Bildt se poziva na godišnju procjenu Europske komisije o stanju u BiH, gdje se napominje da su “politički lideri nastavili da se bave retorikom podjela i nekonstruktivnim političkim sporovima.”
Navodi da gotovo da nije bilo napretka u ispunjavanju 14 ključnih pitanja za početak pregovora o pristupanju EU i da su tijekom pandemije negativni efekti široko rasprostranjene korupcije i znakovi političkog zarobljavanja “nastavili snažno da se manifestiraju”. Ni nositelji pravosudnih funkcija ni politički lideri nisu uspjeli da se pozabave ovim problemima.
“Štaviše, zahvaljujući “generaliziranom fenomenu korupcije” i “neefikasnom i prevelikom” javnom sektoru, BDP po glavi stanovnika u BiH ostaje samo jedna trećina prosjeka EU,” piše on, te dodaje da se procjenjuje se da je oko pola milijuna ljudi napustilo zemlju u posljednjih nekoliko godina, iscrpljujući iz nje dragocjene mlade talente.
“Bosni bi trebalo biti mnogo bolje nego što je 26 godina nakon završetka rata,” podcrtao je Bildt.
Ali umjesto toga, nazire se još jedna duboka kriza, navodi on, objašnjavajući da član BiH Predsjedništva, Milorad Dodik, “udara u nacionalistički bubanj” i zagovara da entitet Republika Srpska “potvrdi još veću nezavisnost u odnosu na središnju vlast.”
“Retorika se pojačava sa svih strana, što dovodi do poziva Christiana Schmidta, visokog predstavnika EU za Bosnu i Hercegovinu, na još jednu međunarodnu intervenciju,” objašnjava on.
Ali, po njegovom mišljenju, “ovo je pogrešan lijek za ono što boli Bosnu.”
“Jedan od faktora trenutne političke krize je kontroverzni novi zakon o zabrani poricanja genocida, koji je prošlog ljeta nametnuo odlazeći visoki predstavnik međunarodne zajednice samo nekoliko dana prije nego što je napustio dužnost. Bosanski Srbi su odmah odgovorili povlačenjem sa zajedničkih državnih funkcija, a Dodik je od tada postavljao oštre ultimatume,” piše on.
“Dodik povremeno poziva da se Republika Srpska potpuno odvoji od Bosne. Ova retorika mu dovodi do naslova u medijima, ali je ne treba shvatiti ozbiljno. Uostalom, i Srbija i Rusija su jasno pozvale da se poštuje teritorijalni integritet Bosne,” ocijenio je.
Međutim, kriza je, kako navodi on, produbila nacionalističke podjele u Bosni i “naglasila konfuziju u srcu pretpostavljene uloge međunarodne zajednice u zemlji.”
Bildt postavlja pitanja:
“Da li bi Bosna trebala biti protektorat u kojem međunarodna zajednica može smišljati, nametati i provoditi odluke po svojoj volji? Ili je to zaista suverena zemlja koja bi sama trebala rješavati svoje probleme?”
“Na neki način, dužnost međunarodnog visokog predstavnika – pozicija koju sam ja bio prvi imao nakon rata – je od dijela rješenja je postala dio problema. S bošnjačke strane, njegovo prisustvo poziva na stalne zahtjeve za poduzimanjem međunarodne akcije protiv nevoljnih bosanskih Srba ili bosanskih Hrvata, dok kod ovih grupa ulijeva strah da će takva akcija zaista biti poduzeta. Rezultat je paraliza i nepovjerenje, jer nijedna strana ne osjeća potrebu da sjedne i iznese teške kompromise potrebne da bi zemlja uspjela,” piše Bildt.
Ocijenio je da je jedan od glavnih faktora u trenutnoj krizi opći izbori u BiH ove godine, te da su na lokalnim izborima 2020. godine opozicijske stranke ostvarile impresivne rezultate protiv dominantnih nacionalističkih snaga u Sarajevu i Banjoj Luci.
“Bojeći se daljnjih gubitaka, nacionalistički lideri sa svih strana željni su stvoriti novu krizu kako bi uplašili i mobilizirali svoje baze,” piše on.
Ocjenjuje da je od ključne važnosti da se opći izbori održe kako je planirano, ali navodi da, nakon toga, međunarodna zajednica treba preispitati svoj pristup BiH.
“Ako nije spremna da preuzme pune protektorske ovlasti, trebala bi se povući i ostaviti lidere zemlje da nevoljno riješe stvari sami. Taj proces će biti spor i težak; ali to se mora dogoditi prije ili kasnije ako Bosna želi imati ikakve šanse da funkcionira kao suverena zemlja,” tvrdi Bildt.
“Odstupajući, međunarodna zajednica bi trebala uspostaviti dva teška uvjeta: mora se održati teritorijalni integritet Bosne; a mala vojna misija EU u zemlji treba ostati, jer ima kapacitet da pozove brzo NATO pojačanje ako je potrebno,” dodaje.
“Ova politička kriza sigurno nije prva u BiH, a neće biti ni posljednja. Pozivi na još jednu masivnu međunarodnu intervenciju ne iznenađuju, ali su nepromišljeni. Bosnu više ne treba tretirati kao protektorat. Dok su EU i Sjedinjene Države i dalje spremne i voljne pomoći, Bosanci na kraju moraju preuzeti odgovornost za Bosnu,” zaključio je on.