Buhač otvorila međunarodni simpozij o održivosti u sektoru voda

Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač otvorila je stručni simpozij ističući pri tom kako je tema simpozija točno ono što nam u ovomu trenutku treba.

''Svjesni kako klimatske promjene utječu na dostupnost i kakvoću vodnih resursa, moramo uporno promišljati načine kako ublažiti te negativne učinke odnosno kako iznaći rješenja za boljim i kvalitetnijim upravljanjem vodnim bogatstvima. Na tomu tragu, dok je još uvijek živa netočna percepcija o Hercegovini kao suhoj zemlji kamena, očito je kako nismo ni svjesni kolikim bogatstvom raspolažemo. Međutim, osnovno je pitanje kako tim bogatstvom upravljamo. To, prije svega, u svjetlu zaštite pitke vode i za naraštaje koji dolaze – poručila je Buhač, naglasivši kako očekuje konkretne zaključke koji će pomoći povlačiti bolje i konkretnije poteze na tragu zaštite hercegovačkih voda, izvijestila je županijska Vlada.

Smatra kako ova tema zahtjeva sinergiju mjesnih, županijskih, entitetskih, tako i državnih vlasti, ali i općeljudske globalne napore.

Cilj Simpozija jest promicanje provedbe Agende 2030, s naglaskom na Ciljeve održivoga razvitka povezane s vodom. Okupljene je pozdravio i resorni ministar Mario Jurica, istaknuvši kako je ulaganje u vodnu infrastrukturu jedna od prioritetnih aktivnosti njegova ministarstva, za što je ove proračunske godine izdvojeno 8,9 milijuna KM, raspoređenih za projekte po svim gradovima i općinama HNŽ-a.

- Posljednjih desetljeća, svjedoci smo prostorne i količinske ograničenosti vode kao važnoga resursa, a poražavajuća su predviđanja kako će u sljedeća dva desetljeća polovica svjetskoga prostora biti suočena s nedostatkom vode. Vodni su resursi ključnim čimbenikom za održivi razvitak i postizanje ciljeva Agende 2030. Naše ministarstvo opredijeljeno je očuvanju i zaštiti prirodnih resursa i podržava sve inicijative koje će pridonijeti proglašenju Bune, Bunice i Bregave zaštićenim područjima. Aktivno smo uključeni u rješavanje problematike koju uzrokuje projekt Gornji horizonti koji prijeti velikom ekološkom štetom koja uključuje narušavanje izvora sa sliva Neretve te povećanje saliniteta – kazao je ministar, ocijenivši Hrvatsku kao primjer valjanoga i sustavnoga rada na unaprjeđenju vodnih resursa.

Naveo je kako su početkom rujna ove godine otpočeli s provedbom prekograničnoga projekta s RH, s ciljem uspostave sustav prikupljanja i praćenja podataka o utjecaju saliniteta na donji tok Neretve i njenih pritoka, na kakvoću vode, poljoprivrednih kultura i biološku raznolikost delte Neretve.

Projektnim aktivnostima obuhvaćeno je i uspostavljanje specijaliziranoga sustava za praćenje pokazatelja površinskih i podzemnih voda, agro-klimatskih varijabli i biološke raznolikosti, što će poslužiti kao podloga za procjenu i iznalaženje odgovarajućih rješenja glavnih izazova koje taj projekt identificira, pojasnio je Jurica.

Inače, znanstveno stručni simpozij organizralo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), u suradnji s Gradskim poglavarstvom Čapljine, Fakultetom prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru te Parkom prirode Hutovo blato.

Dnevnik.ba