Brkić je naglasio da je Europska unija ponovno okrenuta svom strateškom cilju, a to je integriranje zapadnog Balkana.
"Fokus Europske unije je stavljen na jugoistok Europe zbog kriza na kontinentu. Proces proširenja se nalazi u krizi, bez obzira na to što zemlje uradile. Vidjeli ste što je sve Sjeverna Makedonija uradila, to je jednostavno politički proces sazrijevanja. Mislim da BiH koncem ove godine može očekivati kandidatski status", kazao je.
Smatra da dio od 14 prioriteta reformi već jednim dijelom ispunjen.
"Potrebna je nova politička većina, treba ovaj NATO put koji je važan i bitan u političkom aspektu za BiH staviti u fokus. Što se tiče gašenja Ureda visokog predstavnika, možemo svi vidjeti koliko je to realno i koliko nije. Jasno je da će EU razgovarati s državom koja želi dio svog suvereniteta prenijeti na EU", kazao je Brkić.
Zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH komentirao je i odnos politika unutar države prema euroatlantskim integracijama.
"Što se tiče NATO puta BiH, prije četiri godine upravo pitanje ANP-a je razvuklo formiranje vlasti na 14 mjeseci. Ovaj put ste vidjeli da je u istom danu Vijeće ministara usvojilo Program reformi i za 2021. i 2022. godinu. To je jedan tehnički dokument i više nije dio političkog prepucavanja. Svaki kontinuiran odnos institucija BiH i NATO-a je dobar. Ako mene osobno pitate, i to je nešto gdje bismo mogli podići aktivnosti. Stranka i narod kojem pripadam takvog je stajališta", naglasio je.
Odgovorio je Brkić i na pitanje ostaju li stranke okupljene oko HNS-a partneri strankama koje ne žele vidjeti BiH kao dio NATO saveza.
"Ne dvojite jesu li HNS i HDZ upravo one političke snage u BiH koje žele što prije državu dovesti u NATO. U isto vrijeme, znamo da to mora biti dio unutarnjeg konsenzusa. Tako i trenutak kada budemo odlučivali o članstvu, to će biti konsenzusom. Vidite kako nije jednostavno jednoj Švedskoj ili Finskoj koje ne mogu dobiti suglasnost za članstvo dok se ne riješe neka bilateralna pitanja. To je taj kišobran i promijenjena geopolitika i prijetnja europskom načinu života", istakao je.
Komentirao je i formiranje vlasti u BiH nakon općih izbora.
"U više navrata vrlo su jasno HNS i stranke okupljene oko njega rekle da idemo stvarati programske koalicije i odnose s partnerima koji imaju kapacitet i mogućnost da se to provede od državnog do županijskog nivoa. Treba nam stabilna većina da bismo radili na dijelu onoga na čemu HDZ insistira, a to su euroatlantske integracije, vladavina prava i socijalno-ekonomske reforme", rekao je.
Stranke okupljene oko "trojke", odnosno "osmorke", nedavno su održale sastanak s predstavnicima HDZ-a, ali još uvijek nije jasno hoće li se odlučiti zajedno formirati vlast.
"Najveći dio glasačkog tijela koje HDZ BiH ima u Hercegovini, ima i u Bosni, stoga taj naziv probosanske stranke ne odgovara onome što je sadržaj stranka koje se time kite. Svi oni koji će imati politički stabilnu većinu bit će partneri HDZ-a. Što se tiče ranijih odnosa, HDZ neće dopustiti da upadne u klopku 'Alijanse' ili 'Platforme' ili da drugima bira i vrlo jasno smo rekli da će onaj tko bude imao većinu biti partner", kazao je Brkić.
Istaknuo je da je HDZ spreman preuzeti dio odgovornosti kako bi državu približili EU i NATO-u.
Komentirao je i odluke visokog predstavnika koje su nametnute na dan održavanja ovogodišnjih izbora.
"Visoki predstavnik je u pravo vrijeme stabilizirao odnose i spriječio izborni inženjering. HDZ i HNS apsolutno visoku razinu interesa pokazuju prema malo preostalih Hrvata u Republici Srpskoj. Što možemo činiti u zadatim okolnostima, vodimo računa, ali s ciljem da ostanu i opstanu u BiH", zaključio je Brkić tijekom gostovanja u programu BHT-a.
Dnevnik.ba