Božinović otkrio kako je izgledala rasprava o ulasku Hrvatske u Schengen

Time završava posljednja faza potpune integracije Hrvatske u Europsku uniju. Što to donosi građanima, a kakve se promjene očekuju u policiji? Što će se događati na granicama, jesu li opravdani strahovi aktivista za pojačanom represijom prema migrantima? Može li Vlada Andreja Plenkovića na krilima vanjskopolitičkih uspjeha čvrsto zacementirati poziciju uoči novog ciklusa izbora?

“Mi volimo reći da je gotovo kad je gotovo. Što se tiče Hrvatske nitko nije imao nikakvu supstancijalnu primjedbu. Povela se vrlo žustra, emotivna rasprava u kojoj nisam participirao. Hrvatska ne odlučuje, s druge strane žao ti je, neugodno ti je, ne možeš pomoć i moliš Boga da to prođe bez prevelikih svađa. Kad se gube živci, nikad ne znaš kako to može završiti. Uglavnom, Hrvatska je prošla Bugarska i Rumunjska nažalost nisu. Puno bi bolje bilo da jesu u ovoj situaciji u kojoj je Europa. Nadamo se da će i to biti uskoro”, kaže ministar govoreći o raspravi koja se vodila zbog pristupanja Bugarske i Rumunjske schengenskom prostoru.

Ministar otkriva kako smo “pomagali njima da pomognu njima” te da su hrvatska izaslanstva nekoliko puta išla u Nizozemsku kako bi “najtvrđem orahu” objasnili da je Hrvatska uistinu spremna za Schengen. “Trebalo je ići i u Finsku i u Njemačku. Bio sam pred dva odbora u Bundestagu gdje su me njemački zastupnici rešetali”, kaže ministar.

Hrvatska je morala ispuniti 281 kriterij da bi ušla u Schengen. Božinović kaže da je najteže bilo ispuniti one vezane za vanjsku granicu, a na to se odnosilo više od pola kriterija. “Mi praktički nismo imali ništa na granici s BiH. Ako želite ući u Schengen, a nemate pokrivenu najdužu vanjsku granicu, možete očekivati brojne upite. Samo oko vanjske granice je trebalo ispuniti 140 i nešto kriterija, to se radilo od nule”, govori Božinović.

Kriterije koje je trebala ispuniti policija radili su paralelno, a ministar kaže kako će naredni tjedan ići hitne izmjene dva zakona, onog o strancima i onom o državnoj granici.

Neće biti nikakvih potresa, svi već znaju što će raditi nakon 1. siječnja, govori ministar. Važno ne zaboraviti da, bez obzira što više neće biti fizičke granice, dokumente i dalje morate nositi sa sobom.

Mijenjat će se stvari na granicama s BiH i Srbijom, iako, ministar tvrdi, ništa bitno. “Mi od 2017. primjenjujemo schengenski zakonik, a to znači provjera svakog ulaska, provjera putovnica… Tu nema promjena. Promjene kad budu došle će biti vezane za te nove sustave koji se uvode na razini EU-a.”

“Granični prijelazi odlaze u povijest. To je sjajna stvar za hrvatske građane. Europa je dosta kompleksna. Građani najbolje osjete i vjerojatno su razmišljali kad smo ulazili u EU, da će imati slobodu kretanja i euro i imat ćemo to od prvog siječnja”, govori.

Ministar kaže kako će vjerojatno biti organizirano neko simbolično uklanjanje graničnih prijelaza, a da bi građanima koji budu dolazili nakon Nove godine moglo biti malo neobično što ih više nema.

Pitanje migranata

Na pitanja o pushbackovima, Božinović kaže kako hrvatska policija provodi nacionalno zakonodavstvo i ono EU-a. “jednostavno nije isto biti država na vanjskoj granici i država poput Nizozemske i Njemčake koje su okružene državama Schengena. Postoje države koje nemaju graničnu policiju jer im ne treba. Mi smo tu gdje jesmo i bit će tako dok se naše istočno susjedstvo ne pridruži EU-u. Kad će to biti, nitko ne zna. Naš policajac mora svaki dan provoditi naše i europske zakone koji kažu da se mora štiti granicu i spriječiti ilegalne ulaske u državu.”

“Europa mora raditi na nadogradnji zakonodavstva. Moraju se propisati procedure koje odgovaraju stvarnosti, a to znači usvajanje novog pakta o azilu i migracijama. Hrvatska je tu ogledni primjer kako te zakone i procedure treba napraviti da bi ih se svi pridržavali”, govori ministar.

Dodaje da se krenulo u projekt edukacije policijskih službenika, njih oko šest tisuća. Više od polovice njih već je završilo te vrste edukacija.

Hrvatska se, kaže ministar, mora više angažirati oko ovog pitanja. “ovo je pitanje koje će u dobrom dijelu odrediti pitanje same EU-u. Vidite da se države mogu dobro podijeliti po ovom pitanju. Ima vlada koje na ovom pitanju padaju ili prolaze. Uzmite primjer Švedske ili Italije. Mi smo, kao i u svemu, i u ovom pitanju racionalni. Ne podliježemo emocijama, znamo koji su problemi i sad ćemo još angažiranije raditi na ovome jer ovo nije važno samo za budućnost Europe nego i za Hrvatsku. Moramo imati rješenja s kojima možemo živjeti. Nije u pitanju pomoći ljudima. Većina ljudi danas dolazi iz ekonomskih razloga i taj proces mora biti reguliran, realan…”, govori Božinović.

“Razumijemo probleme ranjivih skupina, ali Hrvatska nije i neće biti hotspot”, kaže ministar.

Ljudska prava

Na pitanje o aktivistima koji pomažu migrantima, ministar kaže kako oni imaju svoju viziju i da on to poštuje, ali da institucije imaju obvezu provoditi zakon. “nikakva povećana represija ne dolazi u obzir, mi radimo na edukaciji službenika, uspostavili smo kao nijedna zemlja neovisni sustav revizije postupanja na granicama. Po pitanju zaštite ljudskih prava smo napravili više nego itko drugi jer smatramo da je i ovo jedno od pitanja gdje se testira budućnost policijskog sustava, čvrstina demokracije, a to je bitno”, kaže.

Govoreći o slučaju djevojčice Madine, ministar kaže da se, nažalost, događaju incidenti. “Mi imamo nekoliko stotina disciplinskih postupaka godišnje, unutar policijskog sustava, bilo da se radi o nogometnim utakmicama, onome što slijedi nakon njih… Policijski posao je specifičan, policija je jedina koja smije provoditi silu, ali je svaki dan… Radni dan policajca nije kao vaš ili moj. Tu sjedimo, razgovaramo, radimo… Svaka čast svakome, ali policijski službenik mora osigurati javni red i sigurnost, a istovremeno voditi računa o tome da ne napravi reakciju više”, govori.

Da su se slučajevi koji su se događali drugdje dogodili na hrvatskoj granici, mi bi o Schengenu mogli samo sanjati, kaže ministar.

“Po svim parametrima smo jedna od najsigurnijih europskih zemalja i ovisimo o njihovom radu”, zaključuje. Na pitanje jamči li on kao ministar da se na granicama neće promijeniti ništa za aktiviste. “Oni su objavili još jedan uradak na dan kad se odlučivalo o Hrvatskoj. Objavili su snimke stare više do godinu dana, nisu imali ništa novo za objaviti”, kaže Božinović.

Godina isporuke

Oporba otpužuje HDZ da privatizira uspjehe i da se mnogo toga odradilo i prije ove Vlade. Božinović kaže da su od Pelješkog most, npr. odustali, a ova vlada ga je vratila i završila, isto i za euro.

“Što se tiče Schengena, o tome mogu dugo. Ja stvarno mislim da su oporbene stranke imale želju da Hrvatska uđe u Schengen i na tome je sviše-manje sve stalo. Jedno je željeti, drugo pokazati političku volju, znanje, kreativnost i ispuniti  ove kriterije. “Bojim se da jednostavno ne razumiju”, kaže ministar dodajući da oporbi zamjeri samo slučaj talijanske grupe aktivista koji su htjeli ući u zemlju preko zelene granice, a kad su spriječeni Peđa Grbina i Biljana Borzan su, govori, tražili očitovanje bez da su pitali ministra zna li nešto o slučaju. “Neću reći da je to bila dogovorena akcija, ali mi nije jasno kako im nije palo na pamet provjeriti kod hrvatske institucije pa onda govori što hoćeš. Da su pitali, mi bismo im rekli. Koja će to država reći nekome da može u drugu zemlju ući preko Hrvatske? Mi ne možemo odlučivati o tome i sigurno ćemo odlučivati da preko Hrvatske nitko ne može preko neke njive ući u susjednu državu”, kaže ministar dodajući da se sjeća da je tada prvi put digao glas na nekoj pressici jer mu nije bilo jasno kako je moguće da hrvatski političari ne pitanju hrvatske institucije što se dogodilo.

Na pitanje je li moguće da već 2023. idemo na izbore, Božinović kaže da je svaki dan novi dan. “Ne bi bilo ništa od ovih rezultata da nije bilo političke stabilnosti, a to znači i predvidivost izbora.

“Ovo su rezultati za povijest. Najveća vrijednost ovoga je što je to isporučeno građanima. Građani će biti glavni korisnici ovoga što smo napravili”, kaže. Predsjednik Zoran Milanović mu, kaže, nije čestitao na uspjehu zbog ulaska u Schengen, a to, kaže ni ne očekuje jer je Milanović jedan od onih koji su govorili  da je sve bilo spremno za Schengen već 2015. To, kaže, nije moguće jer su “ispitna pitanja” tj. 281 kriterij, stigli tek godinu kasnije.

Upitan vidi li načina da premijer i predsjednik sjednu za stol i riješe probleme, Božinović kaže kako s premijerom dijeli zajedničku crtu, a to je pristojnost u komunikaciji. “Nekome je možda normalno izvrijeđati čovjeka i onda reći ‘idemo na pivo’. Meni to nije, a siguran sam da nije ni predsjedniku Vlade. Siguran sam da ima ljudi koji bi voljeli da to funkcionira, ali kako će funkcionirati, kad možeš očekivati, ako kažeš bilo kakvu kritiku, da te netko izvrijeđa kao nikad… Svatko ima svoj stil, a ono što je bitno je u Ustavu, Vlada vodi vanjsku i unutarnju politiku, isporučuje. Predsjednik nije u tom segmentu netko tko donosi odluke, to je jedna lagodna pozicija. S jedne strane imaš legitimitet, s druge ne odgovaraš za ništa. Da se bavimo samo time, ne bismo stizali raditi ništa od onog za što smo plaćeni, a to je rješavanje svih problema u ovom društvo”, kaže.

Što se tiče obuke ukrajinskih vojnika, Božinović kaže kako Hrvati, i ako nitko drugi, moraju imati suosjećanja za Ukrajince jer znaju kroz što prolaze. Dosad je, kaže, Ukrajini pružena mnogo značajnija pomoć od ove obuke. “Onaj tko se bavi politikom, morao bi razmišljati o svome sutra. Možda neki vide svoj politički kraj pa žele ostaviti dojam čvrstine. Svi koji razmišljaju dugoročno će, siguran sam, bit će na strani pomoći Ukrajini”, kaže Božinović dodajući da će oni drugi biti zapamćeni kao oni koji su bili na strani Putina. “A kako će Putin završiti, ima već primjera u povijesti 20. stoljeća kojih bi se svi rado otaracali”, kaže. Hrvatska, smatra ministar, mora biti protiv autokracije i za demokraciju jer bez demokratskih vrijednosti ne bi nikada bila samostalna.

Dnevnik.ba