Boeingov neto gubitak iznosio je u drugom tromjesečju 1.44 milijarde dolara, u usporedbi s lanjskih 149 milijuna dolara.
Prihod mu je potonuo za 15 posto, na 16.9 milijardi dolara.
Kompanija je zapala u krizu nakon što su zrakoplovi 737 MAX prizemljeni u ožujku 2019. širom svijeta zbog nesreća Ethiopian Airlinesa i indonezijskog Lion Aira u kojima je poginulo ukupno 346 ljudi. Zrakoplovi su potom vraćeni u promet, ali u ožujku 2022. srušio se Boeing 737 China Eastern Airlinesa u nesreći u kojoj su stradale 132 osobe.
U ovoj godini zaredali su se brojni incidenti, pa je tako Boeing 737-9 usred leta Alaska Airlinesa u SAD-u ostao bez rezervnih vrata. U ožujku je Boeing 737-9 Dreamliner naglo izgubio visinu na letu čileanskog LATAM-a, a u incidentu je ozlijeđeno pedesetak ljudi. Boeing 777 United Airlinesa prisilno je pak sletio nakon što mu je tijekom polijetanja otpala guma.
Kompanija se našla pod povećalom zbog problematičnog internog mehanizma prijave problema s kvalitetom, što je rezultiralo znatno smanjenom proizvodnjom najprodavanijeg zrakoplova.
Američki regulator ograničio je proizvodnju mlažnjaka 737 MAX na 38 mjesečno, a Reuters je izvijestio da je kompanija nekoliko tjedana proizvodila mlažnjake znatno slabijim tempom.
To je značilo i da su kupcima isporučivali manje zrakoplova, ukupno 92 u drugom tromjesečju, otprilike za trećinu manje nego lani.
Dodatni problem bilo je poslovanje odjela za oružje, svemir i sigurnost, koje je u 2022. i 2023. nanizalo milijarde dolara gubitaka zbog, kako su naveli direktori, probijanja troškovnog okvira u ugovorima s fiksnim cijenama. U drugom tromjesečju njegov operativni gubitak iznosio je 913 milijuna dolara i bio je gotovo dvostruko veći nego lani.
Ugovori s fiksnim cijenama nose visoke marže, ali uključuju rizik inflacije. Prije pandemije bili su atraktivni za sve kompanije, ali Boeing sada planira odustati od takvog modela kako bi zaustavio gubitke.
Dnevnik.ba