Dodala je kako se dugo radilo na tome te je iznijela mišljenje da postoji usuglašen stav između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, ali to ipak neće biti kraj nego je u pitanju samo početak izricanja sankcija.
Rad državnih institucija u Bosni i Hercegovini u blokadi je od srpnja prošle godine, kada je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko na samo kraju svog mandata nametnuo tzv. zakon o zabrani negirtanja genocida što je dovelo do tog da predstavnici Republike Srpske prekinu sudjelovanje u donošenju bilo kakvih odluka u zajedničkim institucijama.
Sjedinjene Američke Države i Europska unija, koje stoje iza nametanja, zatražile su deblokadu rada bh. institucija te da se odustane od primjene odluka o formiranju agencije za lijekove bh. entiteta RS i daljnjih aktivnosti o prijenosu nadležnosti na entitet.
Sve to, uz odbijanje bošnjačkih stranaka da se izmijeni Izborni zakon BiH, prouzročilo je najveću političku krizu u BiH od potpisivanja Dayjtonskog mirovnog sporazuma, zbog čega je više međunarodnih dužnosnika govorilo o mogućnosti nametanja sankcija.
Inače, riječ je o izricanju sankcija demokratski izabranim političkim dužnosnicima i u sebi nosi novi potencijal za raspad BiH.
Dnevnik.ba