Pojavila se video snimka trenutka kada je Sergej Tsivilev, guverner regije Kuzbass u Sibiru, slučajno otkrio gomili bijesnih majki da su njihovi sinovi poslani na crtu bojišnice da poginu.
Na sastanku održanom u prostoru nalik na školsku sportsku dvoranu, Tsivilev je objašnjavao okupljenima da se njihovi sinovi bore u Ukrajini, kada je izgovorio rečenicu: 'Iskorišteni su...'
Nakon trenutka tišine i zaprepaštenosti, žene su počele vikati: 'Iskorišteni su?! Iskoristili su našu djecu?!'
Tsivilev je mucajući pokušao objasniti i izvući se iz neugodne situacije govoreći okupljenoj gomili 'ne možete izvući nikakve zaključke' niti kritizirati 'vojnu operaciju' koja je u tijeku, no majke su počele vikati.
Ovaj se video pojavio u trenutku dok ruski gubici u Ukrajini nastavljaju rasti te se sad već broje u tisućama nakon jedanaest dana ljutih borbi, a kopnene snage Kremlja uglavnom je zaustavila ukrajinska obrana.
U međuvremenu, nekoliko snimaka koji kruže društvenim mrežama prikazuju zarobljene ruske vojnike, od kojih su mnogi izuzetno mladi, koji kažu da nisu znali da ih šalju u rat.
Ranije tijekom sastanka, majke vojnika su Tsivileva pozvale na red nakon što im je rekao da ne može komentirati 'vojnu operaciju' koja je u tijeku.
'Svi smo bili prevareni, svi smo prevareni. Tamo su poslani kao topovsko meso', vikala je jedna žena.
'Oni su mladi. Bili su posve nespremni!'
Video završava tako što regionalni guverner pokušava smiriti bijesne majki govoreći im da će operacija uskoro završiti.
No brzo stiže bijesni ispad jedne žene koja viče: 'Kad svi budu ubijeni!', prenosi Jutarnji.hr.
Iako su ruski mediji strogo cenzurirani i pod kontrolom države, ruske majke počinju saznavati za zločine koje su njihovi sinovi počinili u susjednoj zemlji - i prisiljene su suočiti se sa stvarnošću da se mnogi od njih možda nikada neće vratiti kući.
Komitet vojničkih majki Rusije (CSMR) - nevladina organizacija osnovana 1989. kako bi razotkrila kršenja ljudskih prava u tadašnjoj sovjetskoj vojsci - kontaktirala je žene kako bi im dala informacije o tome u kakvoj se situaciji nalaze njihovi sinovi.
U međuvremenu u Ukrajini, vlasti su počele održavati intervjue i konferencije za novinare sa zarobljenim ruskim vojnicima, a Ministarstvo obrane apeliralo je na ruske majke da dođu u Kijev po svoju djecu.
Iako su neki ruski ratni zarobljenici podvrgnuti strogom ispitivanju i grubom postupanju, mnogi su se susreli s humanim tretmanom, dobili su toplu hranu i piće, a čak im je bilo dopušteno nazvati svoje obitelji.
Nekoliko vojnika snimljeno je kako svojim roditeljima u Rusiji govore da nisu znali da ih šalju u rat i mole članove obitelji da šire istinu o invaziji.
Iako sve više pripadnika ruske javnosti otkriva stvarnu prirodu Putinove takozvane 'specijalne vojne operacije' preko granice, svi koji izražavaju neslaganje s vojnom akcijom, suočeni su s okrutnošću ruske vlasti.
Više od 3500 ljudi u gradovima diljem Rusije privedeno je zbog sudjelovanja u antiratnim prosvjedima, manje od dva tjedna nakon što su ruske trupe prešle granicu.
Na slikama iz najvećih ruskih gradova Moskve i Sankt Petersburga prikazani su policajci koji rastjeruju okupljene.
Na video snimci se također vidi kako policajci zaustavljaju ljude na ulicama i pretražuju im telefone, čitaju njihove poruke i uhićuju svakoga tko je odbio dati mobitel na uvid.
Rusko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je ranije da je policija privela oko 3.500 ljudi, uključujući 1.700 u Moskvi, 750 u Sankt Petersburgu i 1.061 u drugim gradovima.
Ruska policija ranije ovog tjedna da će svi pokušaji održavanja ilegalnih demonstracija tijekom vikenda biti 'odmah suzbijeni', a organizatori i sudionici će se suočiti s optužbama.
Ukupan broj ruskih prosvjednika održanih od 24. veljače, kada je predsjednik Vladimir Putin naredio vojnicima da uđu u Ukrajinu da provedu 'specijalnu operaciju', sada je porastao na gotovo 10.000.
Unatoč službenom gušenju demonstracija i prosvjednicima koji se suočavaju sa zatvorskim kaznama, od invazije se svakodnevno održavaju prosvjedi.
Među blokiranim medijima sada su i Mediazona, novinska stranica koja pokriva ruski policijski i pravosudni sustav i koja je bila nezamjenjiv izvor informacija o političkim uhićenjima i sudskim parnicama, stranica 7x7 koja pokriva regionalne vijesti, popularno-znanstvene novine Troitsky Variant koje su objavile otvoreno pismo u kojem osuđuju invaziju i dvije regionalne novinske stranice koje su se također oglasile protiv napada.
Radio Free Europe/Radio Liberty financiran od SAD-a objavio je u nedjelju da obustavlja rad u Rusiji nakon što je rekao da je ta zemlja pojačala pritisak na svoje novinare i da su porezne vlasti pokrenule stečajni postupak protiv nje.
'Ruska komunikacijska i medijska agencija Roskomnadzor je tražio da izbrišemo cijelu našu web stranicu. Da, dobili smo ovaj zahtjev od agencije – da se blokiramo. Zato što netočno pokrivamo ruski napad na Ukrajinu i rat nazivamo ratom', stoji u priopćenju Mediazone.
'Bili smo spremni za ovo. Posljednjih dana u Rusiji je efektivno uvedena vojna cenzura, a neovisnih medija u zemlji gotovo da i nema.
'Razumijemo sve rizike, ali nastavljamo raditi - to je naša dužnost prema našim čitateljima i prema nama samima', navodi se u izdanju i navodi nekoliko načina na koje ruski čitatelji mogu zaobići blokadu.
RSE/RL, koji je fizički prisutan u Rusiji od 1991., planirao je nastaviti izvještavati o Rusiji i njenom ratu u Ukrajini iz inozemstva.
'Nastavit ćemo širiti naše izvještavanje za rusku publiku i koristit ćemo svaku moguću platformu da dopremo do njih u trenutku kada im je naše novinarstvo potrebno više nego ikad', rekao je izvršni direktor Jamie Fly.
Ranije ovog tjedna, najglasniji kritičar Kremlja, sada zatvoreni Aleksej Navaljni, pozvao je Ruse da organiziraju svakodnevne demonstracije, rekavši da zemlja ne bi trebala biti 'nacija prestrašenih kukavica'.
'Pozivam sve da izađu na ulice i bore se za mir', rekao je u izjavi objavljenoj na Facebooku, pozivajući Ruse da se ne boje odlaska u zatvor.
'Ako, da bismo spriječili rat, trebamo napuniti zatvore i policijske kombije, napunit ćemo zatvore i policijske kombije. Sve ima cijenu i sada, u proljeće 2022., trebali bismo platiti tu cijenu.'
Dnevnik.ba