Politico: Europska komisija podržat će otvaranje pregovora s BiH
Politička kriza

BiH gubi milijune KM, sada je na putu i da udari u zatvorena vrata EU-a

/

Najdublja politička kriza nakon Daytona, a koja je kulminirala nakon nepravomoćne presude Miloradu Dodiku, mogla bi imati iznimno štetne posljedice na nastavak europskog puta BiH, zemlje koja je protekle godine dobila "zeleno svjetlo" za otvaranje pristupnih pregovora, no koja još uvijek nije ispunila dva ključna preduvjeta za sazivanje prve Međuvladine konferencije kojom bi i službeno, ali i u tehničkom smislu, počeli pregovori.

Kada se tomu doda i činjenica da postoje politička neslaganja oko programa reformi koji je preduvjet za korištenje izdašnih sredstava EU-a iz Plana rasta za zemlje zapadnog Balkana, ali i nemogućnost uspostave institucionalne strukture na razini BiH za korištenje IPARD-ovih sredstava za agrar, dolazimo do zaključka kako se BiH nalazi u nezahvalnoj poziciji, kako političkoj tako i onoj financijskoj, uz realnu opasnost da ostane bez povlastica koje sa sobom nosi približavanje Uniji, a što će onda osjetiti i svaki stanovnik zemlje kroz nemogućnost jačanja životnog standarda, piše Večernji list BiH.

Tjedan je počeo, uvjetno rečeno, pozitivnim vijestima u kojima je Vijeće ministara usvojilo i nacrt Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, kao i proračun institucija BiH - dva od četiri preduvjeta koje je postavila Europska unija pred BiH, što znači da ostaje za donijeti zakonsko rješenje o Sudu BiH, kao i imenovati glavnog pregovarača.

Međutim, ako se pogleda naelektriziranost ozračja u političkom prostoru BiH, polarizam na relaciji Sarajevo - Banja Luka, kao i donošenje seta zakonskih rješenja u NS-u RS-a, jasno je kako smo ušli u razdoblje apsolutne neizvjesnosti u kojoj je priča oko europskog puta BiH jednostavno, nažalost, pala u drugi plan.

Nije ovo prvi put da je BiH u političkoj krizi, no u ovako dubokoj zasigurno jest, a ona dodatno dobiva na snazi uslijed činjenice da postoji čitav set geopolitičkih čimbenika koji utječu na stabilnost jugoistoka Europe, počevši od ruske agresije na Ukrajinu pa do nedovoljne snage jedinstva zapadnih saveznika. Ipak, ono što je pozitivno je činjenica da je Europa, a pritom se ne misli samo na Europsku uniju, već i šire, uključujući Veliku Britaniju, odlučno zbila redove i pokazala kako ima namjeru snažnije raditi na izgradnji i jačanju sigurnosne arhitekture na starom kontinentu. Prilika je to i za BiH, no u ovom trenutku teško je za očekivati pronalazak najmanjeg zajedničkog nazivnika.

Sreća je što ipak u BiH postoje one snage koje, unatoč izazovima i krizama, uporno traže dijalog i kompromis te povratak fokusa na europski integracijski proces. U prvom redu su hrvatski politički predstavnici ti koji traže smirivanje tenzija, sjedanje za zajednički stol i pokušaj dogovora oko najvažnijih političkih pitanja i reformi koje donose dobro svakom žitelju BiH; neovisno o tome u kojem dijelu zemlje živi.

BiH ima i snažne prijatelje poput Republike Hrvatske, koja je posvećena stabilnosti i europskom putu Bosne i Hercegovine, ali je i cijela Europska unija postala svjesna kako o stabilnosti BiH ovisi i stabilnost cijelog jugoistoka kontinenta.

Izostanak sredstava

Politička kriza svakako će svoj danak uzeti i kada govorimo o ispunjavanju preduvjeta za dobivanje financijske podrške Europske unije, a pritom je svakako poznato kako BiH još uvijek nije u poziciji koristiti ni prvu tranšu iz Plana rasta vrijednu 70 milijuna eura. Za to su vrijeme države okruženja napravile iskorak te mogu računati na sredstva koja će im omogućiti ulaganja u obnovljive izvore energije, reformu javne uprave, digitalizaciju, smanjenje neformalne ekonomije...

Bosni i Hercegovini očito treba obnovljena energija i hitan povratak fokusa na ono što zbližava.

Dnevnik.ba