Azerbajdžan razmatra amnestiju za armenske borce koji su položili oružje

Etnički Armeni u Nagorno-Karabahu saopćili su u četvrtak kako su im potrebne sigurnosne garancije prije nego što predaju oružje, nakon što je Azerbajdžan objavio da je povratio otcijepljenu regiju pod svoju kontrolu nakon 24-satne vojne operacije.

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev u srijedu je kazao da je njegova čelična šaka vratila ideju o odvojenom etničkom armenskom Karabahu u povijest i da će regija odsada “živjeti u raju" kao dio Azerbejdžana.

Hikmet Hadžijjev, savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Azerbajdžana, kazao je Reutersu u televizijskom intervjuu kako je Baku predvidio amnestiju za one borce iz Karabaha koji su predali oružje.

- Čak i za bivše vojnike i borce, ako se tako mogu klasificirati, pa čak i za njih mi predviđamo amnestiju ili aludiramo na amnestiju - kazao je Hadžijev.

Armenska prava u Karabahu poštovat će se, u sklopu njihove integracije u Azerbajdžan, naglasio je on, dodajući da su zatražili humanitarnu podršku, kao i zalihe nafte i benzina. U petak će u regiju biti isporučena tri pošiljke humanitarne pomoći, kazao je on.

 - Trenutno primjećujemo da su neke pojedinačne grupe vojske i časnici davali javne izjave da neće pristati na naše uvjete i da će nastaviti otpor - izjavio je Hadžijev.

- Vidimo i da neke manje grupe idu u šumu. Ne uočavamo, međutim, da je to najveći izazov i veliki sigurnosni izazov. Naravno da će to uzrokovati određene izazove i poteškoće, ali ne u tako velikim razmjerima - kazao je.

Karabah je međunarodno priznat kao dio uglavnom muslimanskog Azerbajdžana, ali njegovo kršćansko armensko stanovništvo je de facto držalo nezavisnost od rata 1990-ih kada je Sovjetski Savez propao.

Mnogi od 120.000 Armena u Karabahu kažu da su ih napustili Rusija, Zapad i sama Amenija - i više puta su govorili da strahuju od progona od strane Azerbajdžana, koga podržava Turska.

Armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je da je Armenija spremna da prihvati izbeglice iz Nagorno-Karabaha.

Azerbajdžanska tvrdnja o pobjedi nad regijom uvodi još jedan zaokret u burnu povijest planinskog Nagorno-Karabaha, koji je tijekom stoljeća bio pod vlašću Perzijanaca, Turaka, Rusa, Osmanlija i Sovjeta.

To bi također moglo promijeniti delikatan odnos snaga u regiji Južnog Kavkaza, spletu nacija i etničkih grupa gdje se Rusija, Sjedinjene Države, Turska i Iran bore za utjecaj.

Dnevnik.ba