Austrijska desnica sve bliže ka pobjedi na izborima

Nedjeljni izbori za Nationalrat (Nacionalno vijeće), kako se u Austriji naziva donji dom saveznog parlamenta, mogli bi ući u povijest kao prvi izbori na saveznoj razini na kojima bi desničarski FPÖ mogli dobiti najveći broj glasova. U gotovo svim ispitivanjima javnog mnijenja, stranka Herberta Kickla vodi s oko 28 posto podrške ispred vladajuće Austrijske pučke stranke (ÖVP) koja može računati s podrškom od 24 do 26 posto glasova. To je pučanima velik gubitak u usporedbi s posljednjim izborima 2019. kada ih je biralo 37 posto birača.

Socijaldemokratima (SPÖ) podrške iznosi dvadesetak posto, a za četvrto mjesto bore se liberali i zeleni, koji su na oko devet posto glasova. Prelazak izbornog praga od četiri posto mogao poći za rukom Komunističkoj stranci Austrije (KPÖ) i lijevo-liberalnoj stranci Bier. "Socijalna pomoć u budućnosti samo za domaće, nema političkog azila u Austriji, Austrija je okružena sigurnim zemljama. Tko zaustavi seobu naroda, taj će zaustaviti i uvoz islamizma", ovako je glavni kandidat FPÖ-a Herbert Kickl ukratko predstavio svoj predizborni program.

Austrijski slobodnjaci njime se zalažu za "tvrđavu Austriju" i zatvaranje granica po uzoru na Mađarsku Viktora Orbana. "U Austriji živi previše stranaca", glavna je predizborna poruka desničara. Herbert Kickl se rado vidi u budućoj ulozi predsjednika austrijske vlade i koristi pojam "narodnog kancelara", iako je to naziv kojim je sebe u prošlosti nazivao jedino Adolf Hitler.

Problematika stranke

FPÖ-u ovo ne bi bilo prvi put da sudjeluje u radu vlade. No, od prve koalicije s pučanima 2000., tada još pod vodstvom Jörga Heidera, slobodnjaci su u vladama s ÖVP-om bili manjinski partner. Posljednje sudjelovanje u vladi propalo je 2019. kada su slobodnjaci na čelu s tadašnjim predsjednikom Heinz Christianom Stracheom u jeku tzv. Ibiza afere izletjeli iz vlade. Tadašnji kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) raskinuo je koaliciju sa slobodnjacima nakon što je u javnost procurio video u kojem u opuštenoj atmosferi vikendice na Ibizi Strache navodnim ruskim biznismenima obećava prednost pri dodjeli javnih natječaja u zamjenu za financijsku pomoć FPÖ-u.

No, kako se FPÖ uspio oporaviti od posljednjih izbora na kojima je za stranku glasalo svega 16 posto birača? I to usprkos nezapamćenom skandalu u jeku kojeg je kompletno vodstvo dalo ostavku? Analitičari ponovni uspon slobodnjaka pripisuju protivljenju mjerama ograničenja tijekom koronakrize, negiranju klimatskih promijena i protivljenju vojnoj pomoći Ukrajini. No prije svega, FPÖ je pod vodstvom ekstremnog Herberta Kickla uspio pitanje migracija vratiti u prvi plan. U tome mu je "pomogla" serija napada i pokušaja napada koje su u Austriji počinili stranci s islamističkom pozadinom što je zemlju prodrmalo iz temelja.

"Kicklu je pošlo za rukom proširiti klasičnu teme migracije i okrivljavanja stranaca i doći do šireg sloja frustriranih birača", kaže politolog Thomas Hofer u razgovoru za agenciju AFP. Ako se obistine prognoze i FPÖ osvoji najveći broj glasova, vjerojatnost da će Kickl postati austrijski kancelar svejedno su niske. Kao i u susjednoj Njemačkoj, gdje s desničarskim populistima iz Alternative za Njemačku (AfD) nitko ne želi koalirati, ni Kickl nema partnera za ostvarenje želje da postane "narodni kancelar".

'ÖVP pak tvrdi kako Kickl jednostavno nema kapaciteta'

Ni ÖVP ni SPÖ ne žele koalirati s FPÖ-om u vladi u kojoj bi Kickl bio kancelar. Posljednjih tjedana se dodatno zaoštrila retorika između pučana i slobodnjaka. FPÖ redovito opužuje aktualnog kancelara i predsjednika pučana Karla Nehammera za propuste u gospodarskoj politici i gubitku kontrole kada je neregulirana migracija u pitanju. ÖVP pak tvrdi kako Kickl jednostavno "nema kapaciteta" da bude budući kancelar Austrije.

Pučani su posljednjih dana predizbornu taktiku usredotočili na neodlučne birače koje nagovaraju da svoj glas daju ÖVP-u kako bi slobodnjaci pali na drugo mjesto čime bi Kickl odustao od svojih pretenzija na kancelarsku poziciju. Moguće je i da austrijski predsjednik Alexander van der Bellen slobodnjake ne ovlasti za sastavljanje vlade nego da to prepusti drugoplasiranim pučanima, na što po Ustavu ima pravo. U slučaju da pučani ipak prestignu FPÖ, čelnici ÖVP-a si mogu zamisliti koaliciju sa slobodnjacima, ali pod uvjetom da Kickl ne uđe u vladu.

Ostale opcije koje pučanima stoje na raspolaganju su koalicija sa socijaldemokratima i liberalima iz stranke Neos, ali se ovakva konstelacija nastoji izbjeći zbog neslaganja s eventualnim partnerima na polju gospodarske politike. Nehammer je posljednjih tjedana, kako bi privolio birače koji naginju slobodnjacima, pooštrio svoje ciljeve na polju migrantske politike. Ujedno ukazuje i na uspjehe austrijskog gospodarstva i poreske olakšice za građane koje je vlada izglasala u posljednje vrijeme.

Dnevnik.ba