Za pomoć u pronalasku svoga oca i njegove obitelji u Hercegovini, obratila nam se Holly Casey iz Australije koja je tek nedavno saznala da je njezin otac podrijetlom s Humca pokraj Ljubuškog, prenosi radio-rama.info.
Svi vi koji imate neku informaciju, javite se i pomozite joj otkriti detaljnije o svojoj obitelji.
Njezinu priču prenosimo u cijelosti.
„Moje ime je Holly i želim podijeliti svoju priču s vama. Rođena sam 1976. godine i imam divnu obitelj i savršeno djetinjstvo, ali sam oduvijek znala da sam usvojena. Čak iako sam imala nevjerojatnu obitelj, uvijek sam osjećala da nešto nedostaje. Stalno su bila pitanja u pozadini moje glave – na koga sličim, odakle dolaze moji biološki roditelji, što oni vole? Kako sam odrastala, sve je veća i snažnija bila želja pronaći više o njima.
Kada sam bila trudna sa svojom kćeri, taj osjećaj je postajao sve snažniji i odlučila sam potražiti svoju biološku majku.
Bilo ju je relativno lako pronaći nakon što sam popunila potrebne papire i kada sam bila šest mjeseci trudna, upoznala sam rođenu majku, njezinu braću i sestre i svoju 90-godišnju baku. Iako sam izgledala kao moja biološka majka, i imam slične manire, postojalo je, ipak, puno fizičke različitosti između nas. Oni su svi niski, ja sam visoka, moj nos je drukčiji, imam rupice na licu. Kakogod, identitet mog biološkog oca je i dalje bio nepoznat i sve što mi je majka o njemu rekla je da je iz Novog Zelanda. Ona mi je dala ime (koje je pravo englesko) ali sva moja istraživanja do sada su propala u pronalasku bilo kakvog dokaz o njemu u Novom Zelandu ili Australiji.
U prosincu 2019. godine odlučila sam uraditi „Ancestry DNA test“ s nadom da ću možda pronaći daljnje dokaze o identitetu moga oca. U veljači 2020. godine dobila sam rezultate Ancestry testa koji su pokazali da sam gotovo 46% s Balkana. Iako je to bilo u potpunosti drukčije od svega što mi je bilo rečeno, bila sam uzbuđena oko novog otkrića. Znala sam da je ta veza s očeve strane jer nitko s moje majčine strane nema nikakvog dodira s tim dijelom svijeta jer je moja biološka teta s majčine strane detaljno istražila majčino podrijetlo.
Znala sam da je to značilo da je on 100% s Balkana. Istražila sam jednog rođaka s najbližim podudarnostima na tom testu (koji je najvjerojatnije treće koljeno) i pitala odakle je njegova obitelj. Rekao mi je da je Hrvat. Bila sam veoma uzbuđena. Nisam znala puno o Hrvatskoj ali sam počela provoditi sate čitajući o državi i ljudima. Previše je detalja bilo za pročitati, a i dalje nisam bila blizu pronalasku imena moga oca.
Teško je opisati kako je to kada ne znaš svoje podrijetlo. Kao ljubitelj kulture, povijesti i starina, saznati da sam Hrvatica bilo je za mene posebno. Time se počela puniti identitetska rupa za koju nisam znala da postoji. Toliko toga mi je počelo imati smisla. Visoka sam (kao i mnogi iz tog područja) i uvijek me privlačio ovaj dio svijeta. Najčudnije stvar je i da sam bukirala putovanje u Hrvatsku u kolovozu 2020. Ali otkazano je zbog korona virusa. Blagoslovljena covidom i brojnim karantenama u Melbourneu, imala sam puno vremena za istraživanje i učenje više o svom DNK i hrvatskoj kulturi.
Svjesna sam da DNK testiranje nije uobičajeno u Hrvatskoj i BiH i da u mnoge podudarnosti koje imam su s Hrvatima i njihovim potomcima koji žive u drugim zemljama diljem svijeta. Kako sam došla do ljudi s kojima se DNK podudaram s ove strane, počela sam polako graditi sliku o tome odakle je, najvjerojatnije, moj biološki otac. Također sam se povezala s članovima proširene obitelji i učila sam svakim danom sve više o kulturi. Usput sam se povezala i Hrvaticom iz BiH koja također živi u Australiji, gospođom Sofijom Marić. Njezino znanje o ovoj regiji je neprocjenjivo za mene i zadužila me je zauvijek. Ona mi je pomogla točno procijeniti da moj otac, najvjerojatnije, dolazi iz Ljubuškog u BiH jer se prezime tu podudara.
Sofija je, također sa mnom, podijelila turbulentnu povijest ovoga kraja zbog čega sam shvatila koliko su Hrvati nevjerojatno otporni (osobinu za koju mislim da i sama dijelim). Ne samo da su se BiH i dijelovi Hrvatske morali boriti protiv Osmanskog carstva, nego je ratovanje 1400-tih između Venecije, Francuske i Habsburške monarhije rezultiralo brojnim migracijama ljudi iz jednog dijela regije u drugu. Ovi izazovi su pogoršani kugom i glađu početkom 1800-tih koji su u potpunosti izbrisali mnoga sela.
Sofija je iz Vrda (malog sela sjeverno do Mostara) i već neko vrijeme istražuje svoje obiteljsko stablo. Provjerava i sva prezimena u svom selu s nadom da će pronaći odakle su joj preci, ali mnoge zapise s ovoga kraju su komunisti uništili kada su 1945. zapalili Franjevački samostan na Širokom Brijegu.
Zbog svih DNK poklapanja, znam da je moj biološki otac ili rođen u Ljubuškom ili njegova obitelj dolazi od tuda ili su nekako povezani s Ljubuškim. On, ili je sam emigrirao u Australiju, ili je rođen od roditelja iz Ljubuškog ili su nekako povezani. Sve što mogu sa sigurnošću reći je da je bio u Canberri 1975 kada je upoznao moju majku i kada sam začeta. Kada bi postojao neki način da identificiram svaku obitelji iz tog područja ili koja je povezana s tim područjem, a koja je emigrirala u Australiju, možda bih imala priliku saznati tko mi je otac.
Također, imam udaljenija DNK poklapanja iz Brista što znači da je netko iz tog kraja sigurno nekada emigrirao na Humac. Jedini je problem što još uvijek nemam dovoljno podudaranja DNK da suzim pretragu. Testirala sam se na svim mogućim DNK servisima, pa tako i na servisu 23andMe, gdje sam našla najviše podudarnosti s bratićem u drugom koljenu prezimenom Herceg i najbližim rođakom Bilićem, s kojim sam i danas u kontaktu.
Moj prapradjed Mate Herceg rođen je na Humcu 26. veljače 1839., a umro je 22. veljače 1907. Svi su ga zvali Dragan.
Matini roditelji zvali su se Luka (rođen 1805. blizu Velikog Prologa i umro 1880., pokopan na groblju Kosova Gorica) i Matija Herceg, rođen Guinović 1804., i umrla 20. travnja 1874. Također, pokopana u Kosovskoj Gorici, Humac.
Matina supruga zvala se Vida Gadže iz Grabovnika, rođena 1842. i umrla 1922. Tražim podatke o rođenju, vjenčanju i smrti troje njihove djece. Nemam podataka za:
• Šimun (rođen 14. svibnja 1868.)
• Šima (udata za Zovku s Humca)
• Anđa (rođena 1886. i moguće udana Mišetić iz Grabovnika)
Zanima me, zna li netko njihove potomke?
Još jedan ključan trag mi je s čovjekom prezimena Zovko s Humca koji se oženio Marom/Margaritom Miošić iz Brista. Ili me možete povezati s bilo kojom ženom iz Brista koja se udala na Humac. Jer i s njihovim rodom, također imam DNK podudarnosti.
Uz veliku zahvalnost paru iz SAD-a, uspjela sam detaljno istražiti Hercegovu lozu i znam da potječem od Luke Hercega i Matije Guinovića koji su doselili iz Milošića kod Velikog Prologa u Hrvatskoj na Humac u Hercegovini početkom 1800-ih. Po mojoj DNK podudarnosti, mislim da su nam jedni od zajedničkih predaka Mate Herceg i Vida Gadže (iz Grabovnika) o čemu sam u gornjem tekstu detaljnije navela, ali još nisam ni blizu saznanja tko su od njihove djece moji pradjedovi i prabake. Mate i Vida Herceg bili bi jedan od četiri para prapradjedova i baka s očeve strane. Dakle, s ove strane još uvijek postoje dodatna tri para koji bi mogli biti moji pra-pradjedovi.
Također sam uspjela pronaći nekoliko ovih rođaka Hercega koji su emigrirali u Australiju, ali čini se da su u rangu trećeg koljena. Još jedan od najbližih podudarnosti je rođak u trećem koljenu iz Australije čiji je otac Bebek iz Šipovače, ali još ne znam jesu li ove obitelji povezane jedna s drugom ili nisu.
Zabilježila sam sva prezimena ljudi s kojima mi se podudara DNA i nazive sela i područja odakle dolaze i nastavljam istraživati obitelji s kojima znam da sam povezana, što je korisno i zanimljivo. Došla sam do svih svojih DNK podudarnosti i polako gradim obiteljske veze i učim više o njihovim obiteljima, hrvatskoj kulturi, tom području, a ponekad im pomažem popuniti rupe u njihovoj vlastitoj obiteljskoj povijesti. Svi su oni dragi, spremni pomoći, srdačni, ali nitko do sada nije znao detalje obiteljskog stabla koji bi mi mogao pomoći pronaći tko je moj biološki otac.
Nadam se da ću putovati u Hercegovinu kasnije ove ili sljedeće godine i radujem se istraživanju mjesta gdje su živjeli moji preci. Znam da neću saznati tko mi je otac dok ne dobijem blisku DNK podudarnost, ali u međuvremenu nastavljam istraživati obitelji s kojima se DNK podudaram.
Svi vi koji imate i najmanju informaciju o potomcima mojih predaka, koje sam gore u tekstu navela, uvelike ćete mi pomoći razriješiti moje obiteljsko stablo i da napokon pronađem svoga oca.
Dnevnik.ba