Iako se proljeće smatra najgorim dijelom godine za alergičare, jesen zapravo nije puno bolja.
Osobe u dobi od 40 do 59 godina koje imaju veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, ali nemaju povijest te bolesti, trebaju se posavjetovati sa svojim liječnikom i donijeti individualnu odluku hoće li početi uzimati lijek.
Ova izjava predstavlja veliki preokret u američkom medicinskom području, gdje je svakodnevno uzimanje aspirina raširena praksa. Lijek razrjeđuje krv, sprječava stvaranje krvnih ugrušaka i smanjuje rizik od srčanog ili moždanog udara.
Od 2016. godine Radna skupina za prevenciju, vladino medicinsko stručno povjerenstvo, preporučila je dnevnu dozu aspirina za osobe u pedesetim godinama koje imaju 10 posto veći rizik od srčanog ili moždanog udara u sljedećih 10 godina.
Panel je tada također rekao da bi za rizične osobe u 60-im godinama, odluka o uzimanju aspirina trebala biti individualna. No već nekoliko godina studije dovode u pitanje te preporuke.
U utorak su stručnjaci rekli da dobrobiti aspirina nisu dovoljne da se uravnoteže s povećanim rizikom od krvarenja, osobito u mozgu ili crijevima, kod starijih osoba.
- Svakodnevna uporaba aspirina može pomoći u sprječavanju srčanog i moždanog udara kod nekih ljudi, ali može uzrokovati i potencijalno ozbiljne štete, poput unutarnjeg krvarenja, rekao je član radne skupine John Wong.
- Važno je da ljudi koji imaju 40 do 59 godina i nemaju povijest srčanih bolesti razgovaraju sa svojim liječnikom kako bi zajedno odlučili je li dobro za njih početi uzimati aspirin, naglašeno je.
Ove nove preporuke još nisu konačne. One će biti otvorene za javnu raspravu do početka studenog. Također se ne odnose na pacijente koji uzimaju aspirin nakon pretrpljenog moždanog ili srčanog udara, navodi se u priopćenju.
Uzimanje aspirina za smanjenje rizika od srčanih bolesti često je spontana odluka mnogih Amerikanaca.
Prema studiji iz 2017., 23 posto odraslih osoba u dobi od 40 i više godina koje nemaju kardiovaskularne bolesti uzimalo je aspirin kao preventivnu mjeru, od čega je 23 posto to učinilo bez preporuke liječnika.
Dnevnik.ba