Radovan Kovačević, SNSD, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Bih
Ustavni sud BiH je neustavan: SDA koristi Sud kao instrument borbe protiv Hrvata i Srba uz asistenciju stranaca
Umirovljene suce iz Republike Srpske trebaju naslijediti novi, SDA blokira izbor Marina Vukoja koji bi trebao naslijediti umirovljenog Matu Tadića. Ovaj Izetbegovićev "patriotski desant" na Ustavni sud i panična borba da u njemu, i 29 godina nakon potpisivanja Daytona, ostanu strani suci, pokušaj je da 'ovlada' tom institucijom, a onda 'prekroji' i sam Ustav, u korist, naravno, "demografske većine".
Nova godina, nova kriza u BiH. Ustavni sud BiH trenutno je posve nefunkcionalna i neustavna institucija jer u njemu, osim bošnjačkih i stranih sudaca, više nema Srba i ostala je samo jedna Hrvatica.
Ustavni sud BiH neustavan
Više od godinu dana Ustavni sud BiH ne funkcionira u cijelosti jer ne zadovoljava osnovni kriterij – u njemu nema predstavnika entiteta i konstitutivnih naroda, a vlasti još uvijek nisu izabrale sudce koji nedostaju. Osim što je paraliziran rad najvažnije institucije u državi, pitanje je može uopće Ustavni sud u ovakvom sastavu donijeti bilo kakvu odluku i bi li te odluke bile ustavne. Ipak, ono najvažnije je da Ustavni sud BiH trenutno ne može donositi tzv. apelacijske presude jer njegovo Veliko vijeće ne funkcionira.
Sastav Ustavnog suda: Jedna Hrvatica, dvoje Bošnjaka i tri strana sudca
Valerija Galić je trenutačno predsjednica Ustavnog suda, a njeni zamjenici su Mirsad Ćeman, istaknuti SDA-ovac, te strana sutkinja Helen Keller. Sutkinje su Seada Palavrić i Angelika Nussberger te sudac Ledi Bianku.
Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH, ranije je istaknula kako se „stanje paraliziralo, najprije zbog neimenovanja novih sudaca i odlaskom u mirovinu dvojice sudaca Miodraga Simovića i Mate Tadića“. U mirovinu je s prvim danom nove, 2024. godine, otišao i Zlatko Knežević, sudac iz Republike Srpske.
“Ustavni sud nije mogao sazvati veliko vijeće Ustavnog suda jer je i prethodno u osmom mjesecu otišao u mirovinu kolega Mato Tadić. Na velikom vijeću Ustavnog suda, Ustavni sud donosi najveći broj odluka iz apelacijske nadležnosti“, kazala je predsjednica Ustavnog suda Valerija Galić.
Pokušaj SDA da ovlada Ustavnim sudom
Uzrok ove krize je pokušaj poražene SDA i Bakira Izetbegovića da nakon izbornog debakla iz koruptivno-pravosudnih afera koje naviru iz dana u dan, preuzme upravljanje Ustavnim sudom jer se protive imenovanju Marina Vukoje. Vukoja je, inače prvorangirani kandidat, koji kao Hrvat treba zamijeniti Hrvata – Matu Tadića, što su podržali i HDZ-ovi koalicijskih partneri okupljeni oko Trojke.
Međutim, recentna kriza samo je dodatno učvrstila ranije stavove iz Republike Srpske da stani suci moraju napustiti u BiH i da ih se treba zamijeniti domaćima, pripadnicima triju konstitutivnih naroda.
Kovačević (SNSD): Kako je moguće da u Ustavnom sudu ima više stranih, nego domaćih sudaca?
Radovan Kovačević (SNSD), zastupnik u Domu naroda Parlamenta BiH, za Dnevnik.ba. ističe kako se „Ustavni sud BiH više ne može nazivati Ustavnim sudom jer nema legitimitet konstitutivnih naroda i entiteta u BiH“.
“Kako je moguće da u Ustavnom sudu BiH, zemlje koja ima tri konstitutivna naroda, ima više stranih sudaca, nego sudaca iz bilo kojeg od tri konstitutivna naroda. To jasno govori da je ova zemlja oduvijek pripadala više strancima nego nama koji smo u njoj oduvijek živjeli“, rekao je Kovačević za Dnevnik.ba.
Republika Srpska, dodaje Kovačević, ne planira dati legitimitet sudu koji se koristi kao instrument za borbu protiv ovog entiteta.
“Ustavni sud BiH koristi se za oduzimanje prava RS-u, preglasavanja i ponižavanje Srba, za kršenje Ustava i Daytona. Još 2000. godine i Srbi i Hrvati inzistirali su da se strani sudci zamijene domaćima“, podsjeća Kovačević.
Bevanda (HRS): SDA i DF žele Ustavni sud staviti pod svoju kontrolu
Slaven Bevanda, mostarski odvjetnik i vijećnik oporbene Hrvatske republikanske strane u Gradskom vijeću Grada Mostara, smatra kako „zastupnici iz SDA i DF-a u žele kroz izbor Ustavnog sudca iz Federacije staviti Sud pod svoju kontrolu“.
“Tamo i danas sjede kao suci izabrani visoki dužnosnici iz SDA. Parlament BiH je kasni dvadeset godina s usvajanjem Zakona kojim bi se uredio izbor stranih sudaca kako to propisuje VI. Članak Ustava BiH. Nema političke volje da se ovo riješi iako je jedan od uvjeta pristupanja Europskoj uniji upravo rješavanje izbora i imenovanja ustavnih sudaca u okviru institucija BiH“, istaknuo je Bevanda za Dnevnik.ba
Izetbegović: Snage čije su politike krenule od udruženog zločinačkog pothvata žele kontrolu nad Sudom
Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, nedavno je istaknuo kako je „Ustavni sud jedna od najopasniji točaka jer je zadnja brana ovom što Dodik radi, a naročito jer se stranci povlače“.
“Njemu je cilj da odstrani međunarodne sudci, te da oslabi Ustavni sud, da bi zajedno sa HDZ-om preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom.
Onim snagama čije su politike krenule od udruženog zločinačkog pokreta, sa pravom možemo sumnjati na što će biti spremni kada je u pitanju Ustavni sud", navodi Izetbegović.
"Ustavni sud BiH instument u obespravljivanju Hrvata i Srba"
Kovačević, pak, ističe kako „oni koji su protiv da umjesto Nijemaca, Švicaraca, Albanaca, sjede Hrvati, Bošnjaci i Srbi, jasno pokazuju da ne žele živjeti u BiH sa Srbima i Hrvatima nego žele koristiti Ustavni sud BiH kako bi sa strancima obespravljivali i Hrvate i Srbe“.
“Ovo je samoput u nestanak BiH i potpuno pomračenje i demokracije i civilizacije da jedan konstitutivni narod ima mogućnosti preglasati druga dva, to nije civilizacijski domet“, rekao je Kovačević.
Još 2000. hrvatski i srpski suci preglasani u apelacijama oko Izbornog zakona BiH
Jedna od najradikalnijih potvrda i primjera da je Ustavni sud BiH donosio odluke jednostrano je i ona iz 2000. godine kada se proglasio nenadlaženim za apelaciju bivšeg predsjednika HDZ-a i hrvatskog člana Predsjedništva Ante Jelavića koja je tretirala izbor izaslanika u federalni Dom naroda.
U Jelavićevoj apelaciji zatraženo je da se ocijeni ustavnost nametnutnih amandmana Roberta Berrya prema kojima bi zastupnici iz svake od deset županijskih skupština predlagali izaslanike za svaki od tri konstitutivna naroda. Tada su hrvatske i srpske sudce, u odbijanju odlučivanja o toj presudi preglasali bošnjački i strani sudci.
Da bi 16 godina kasnije, Ustavni sud BiH po suštinski istoj apelaciji Bože Ljubića, predsjednika Glavnog vijeća Hr vtskog narodnog sabora BiH, presudio kako je su odredbe koje se odnose na izbor izaslanika u federalni Dom naroda i Predsjedništvo BiH protuustavne, da te da je nužno "legitimno predstavljanje na svim razinama vlasti".