Trebaju li bh. Hrvati izići na izbore iako Izborni zakon nije promijenjen?

Iako je Hrvatski narodni sabor BiH vrlo uvijeno govorio o Općim izborima 2022. godine, činjenica je da od bojkota o kojem se po kuloarima govorilo, neće biti ništa jer stranke okupljene oko HNS-a BiH, njih 11, najavile su izlazak na izbore. Opće izbore 2022. godine raspisalo je Središnje izborno povjerenstvo, tehničko tijelo za provedbu izbora, i to u trenutku kada, prema hrvatskoj strani, nema uvjeta za provedbu samog procesa.

Osim što su članovi SIP-a imenovani mimo zakonskih procedura, činjenica je i da su se novci za izbore 'našli' uslijed pritiska, pa će ih tako financirati Regulatorna agencija za medije, a dio novca osigurao je i OHR nametnutom odlukom visokog predstavnika.

Izborni zakon BiH nije promijenjen tako da Hrvati mogu samostalni birati člana Predsjedništva BiH i izaslanike u federalnom Domu naroda, a jednako tako: nije poznato na koji način će se uopće popunjavati federalni Dom naroda budući da su presudom Ljubić odredbe zakona koje se odnose na izbor i imenovanje izaslanika diskriminatorne i nevažeće.

Borjana Krišto, zamjenica predsjednika HDZ-a BiH, ranije je za Dnevnik.ba kazala kako se „na Predsjedništvu HNS-a BiH zauzeo zajednički stav“, što znači da će, kako je ocijenila, „pratiti izborni kalendar“.

“Bez obzira na sve anomalije kada je u pitanju ovaj izborni proces, upravo izlaskom na izbore kroz zajedništvo unutar Hrvatskog narodnog sabora možemo pokazati i dokazati da su Hrvati konstitutivan narod u BiH i da je Bosna i Hercegovina jedino moguća kao država tri konstitutivna naroda i drugih koji u njoj žive”, rekla je Krišto za Dnevnik.ba. 

Tvrtko Milović, dužnosnik Hrvatske republikanske stranke iz Kiseljaka, istaknuo je da „nema smisla da hrvatski birači bojkotiraju izbore ako se hrvatske stranke prijave na izbore“.

“Za bojkot izbora potrebna je strategija najjačih političkih subjekata što je u ovom slučaju izostalo. HRS je bio spreman na bojkot ukoliko bi se na to odlučio HNS, ali po tko zna koji put se pokazalo da im je značajnije nekoliko fotelja nego snažna nacionalna poruka koja se bojkotom mogla postići. Nema smisla da HRS sam bojkotira“, izjavio je Milović za Dnevnik.ba.

Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista smatra kako ljude ne treba ohrabrivati da ne izlaze na izbore, nego pozvati i hrvatsko iseljeništvo da se odazove na biralištima.

“U suprotnom ozakonit će se razni sitni prevaranti kao iz vremena Platforme ili Alijanse i dokrajčiti nas kao narod. Ali izlazak na izbore ne podrazumijeva završetak borbe. Ona tek počinje tada. Vlasti u hrvatskim sredinama (općinama i županijama) s osnaženim izbornim legitimitetom trebaju u slučaju stvaranja nove šerijat koalicije u Federaciji odgovoriti snažnije nego ikada. A to podrazumijeva proglašavanje hrvatske federalne jedinice“, izjavio je Krešić za Dnevnik.ba.

Slaven Raguž, predsjednik HRS-a, smatra kako bi bojkotirati izbore u ovom trenutku bio suicidalan potez bilo kojeg bh. Hrvata.

“To bi značilo potpuno predavanje BiH onima koji danas u miru samo nastavljaju politiku protiv koje se ginulo u ratu. Bojkot izbora bi značio kako će nam delegate u Dom naroda iz ZHŽ-a izabrati ono 200 Gruđana koji redovito glasuju za SDP. Doživjeli bi sudbinu bošnjačkih stranaka iz Srebrenice koji su bojkotirali lokalne izbore i/ili sudbinu srbijanske oporbe koja je zbog Vučića bojkotirala izbore, dopustivši mu, praktično, apsolutnu vlast u Srbiji“, ističe Raguž.

Hrvati moraju, mišljenja je Raguž, kazniti bezličnu politiku, politiku bez ikakvog cilja i vizije.

“Politiku koja je hinila blokadu financiranja izbornog procesa, zbog diskriminatornog izbornog zakona, a koja je bespogovorno potpisala nalog za isplatu, nakon što je, upitni, Visoki Predstavnik povisio ton glasa. Zašto nismo ustrajali? Zato što nismo spremni na žrtvu“, rekao je Raguž za Dnevnik.ba.

Na naplatu je bh. Hrvatima, kako kaže Raguž, došla kukavičko uhljebnička politika vodstva hrvatskog naroda.

“Neizlazak ili manji izlazak značio bi da bi prepustili BiH i zemlju za koju je netko ginuo bošnjačkoj politici koja je samo želi ratne ciljeve ostvariti u miru. Uhljebi i kukavice koje su nas dovele do stanja u kojem jesmo nikada neće bojkotirati izbore. Takvi ljudi nemaju ideala, oni će se zadovoljiti i mrvicama što padaju iz Sarajeva, samo da se ne moraju za njih oznojiti. Umjesto bojkota, iziđite na izbore i kaznite ih! I jedne, i druge“, dodaje Raguž.

Milović napominje kako je i dalje otvorena mogućnost mogućnost bojkota izbora za člana Predsjedništva.

“Ako HNS kandidira nekog od svojih potrošenih kadrova onda će Željko Komšić sigurno pobijediti. Ukoliko bi se pak HNS odlučio na nestranačku, nekompromitiranu, ostvarenu i politički inteligentnu osobu, onda HRS može podržati takvog kandidata, s obzirom na to da svog neće imati“, rekao je Milović.

Ako će Bošnjaci, dodaje Milović, opet izabrati Komšića što bi bio potez čiste zlobe onda Hrvati uopće ne trebaju sudjelovati na tim izborima.

“Tako bi čitavo tročlano Predsjedništvo funkcioniralo bez hrvatskog političkog legitimiteta. Pa kada već ne predstavljaju Hrvate neka to bude manje nego što je do sad”, rekao je Milović. 

Opći izbori 2022. u listopadu održat će se bez obzira što Izborni zakon nije promijenjen, a trebaju li bh. Hrvati dati izlaskom legitimitet tim neustavnim izbornim pravilima, ili pak izići na izbore kako bi eventualno spriječili da se nova vlast formira bez onih koje su sami birali, odluka je - hamletovske naravi.