Schmidtove dileme: Ili razoriti BiH i udovoljiti Bošnjacima ili spasiti BiH i razjariti Bošnjake?

Vrlo skoro visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt morat će poduzeti korake koji će nam reći koja je budućnost Bosne i Hercegovine. Iz njegovih odluka vezanih za izmjene Izbornog zakona saznat ćemo je li konačno došao kraj državi Bosni i Hercegovini ili se bolesniku na samrti pruža još jedna posljednja šansa da preživi pa možda čak vremenom i ozdravi.

Naime, Schmidt je najavio kako će prije održavanja izbora izmijeniti dijelove Izbornog zakona BiH koje je Ustavni sud BiH doslovno izbrisao a koji se donose na način popunjavanja federalnog Doma naroda (presuda Ljubić). Ustavni sud je utvrdio kako su Domovi naroda mjesto za političko predstavljanje konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina te da je ranije postojala zloupotreba tog parlamentarnog doma u FBiH od strane brojnijeg konstitutivnog naroda. Tako su Bošnjaci birali cijeli Klub Bošnjaka u Domu naroda FBiH kao i Klub ostalih (nacionalnih manjina) te dvije trećine Kluba Srba. Više puta su pak pokušali nametnuti i jednu trećinu bošnjačkim glasovima izabranih Hrvata u Klub Hrvata Doma naroda FBiH. Jasno je da su razmjeri zloupotreba i potencijala za nanošenje zla nebošnjacima koji žive na teritoriju FBiH - golemi.

Bošnjačka politika i pripadajuća joj javnost naravno da se ne žele odreći tih povlastica, određivanja tko je "dobar i pošten" Hrvat i Srbin i tko bi to najbolje mogao "braniti" interese nacionalnih manjina. Uostalom, te mogućnosti su im doslovno poklonili Schmidtovi prethodnici Wolfgang Petrich i Paddy Ashdown, dok ih je Valentin Inzko samo "ohrabrivao" da dalje nastave s pretvaranjem FBiH u entitet pod potpunom bošnjačko-muslimanskom dominacijom. U međuvremenu Schwartz-Schilling je kunjao dok je Sarajevo silovalo Dayton i Ustav BiH.

No te politike su sada došle do zida i vrlo je neizvjesno kako će država BiH skončati. Naime, Hrvati i Srbi u BiH uporno traže poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, Ustava BiH, presuda Ustavnoga suda BiH i presuda Europskog suda za ljudska prava. I jedni i drugi uporno pozivaju na razgovor i postizanje unutarnjeg konsenzusa o državi BiH.

S druge strane, bošnjačka javnost će trenutačno razapeti i rastrgati svakog tko uopće i pomisli da bi bilo dobro razgovarati o bilo čemu s legitimno izabranim političkim predstavnicima Hrvata i Srba. Izetbegović skuplja predizborne bodove pričajući kako je izigrao Mostarsku sporazum koji je potpisao s Čovićem... Nažalost, takve stavove dijelovi međunarodne zajednice ohrabruje čak i danas. To i nije neko iznenađenje jer je upravo međunarodna zajednica prije 20ak godina ohrabrila Bošnjake da na teritoriju još uvijek aktualne države BiH krenu graditi vlastitu nacionalnu državu. Naravno, na štetu u prvom redu Hrvata, ali i Srba.

Izgradnja bošnjačko-muslimanske države na prostoru FBiH (i BiH) upravo i jest počela kroz manipulacije u Izbornom zakonu BiH koje su otvorile vrata bošnjačkom nacional-šovinizmu da se osjeća ugodno dok nameće Komšića i time ponižava Hrvate te izvrgava ruglu kolektivna prava nacionalnih manjina i Srba u FBiH.

Ipak, kao i svaka druga iracionalna priča, izgradnja bošnjačko-muslimanske države došla je do zida i prije bilo kakvog zaživljavanja. "Njihova stvar" se sada svela na vođenje hajke protiv Christiana Schmidta kako bi im omogućio da se i na ovim izborima omogući nametanje Komšića u Predsjedništvo te punjenje Doma naroda FBiH halal-Hrvatima i halal-Srbima kao i halal-ostalima. 

I to Schmidta stavlja u vrlo nezgodan položaj. S jedne strane izložen je silnim i odvratnim pritiscima bošnjačkog političkog Sarajeva i izvjesno je kako mu je čak ugrožena i sigurnost te se od njega traži da okonča Dayton u korist Bošnjaka; s druge strane on ima šansu spasiti državnost Bosne i Hercegovine i uvažiti dokumente koji su u temeljima i dalje aktualne države BiH. Da uvaži poštivanje vladavine prava i postojećih dokumenata na kojima je BiH utemeljena od njega traži i Amerika kao i Britanija te Izrael, dva od tri konstitutivna naroda unutar BiH, prvi susjedi BiH Srbija i Hrvatska te niz drugih, poglavito srednjoeuropskih, država. 

Da ruši Dayton i gasi državu BiH zahtjeva bošnjačka politika, Iran i druge muslimanske zemlje, Nizozemska zbog svoje sramne uloge u Srebrenici i nešto europskih ljevičarskih političara i analitičara.

Ukoliko Schmidt izmijeni Izborni zakon u skladu s presudama Ustavnoga suda BiH, to će onda značiti i novu šansu za BiH jer će to biti signal da međunarodna zajednica želi da u BiH mirno žive tri konstitutivna naroda i svi njeni ostali građani, da se svi osjećaju ugodno i da nitko ni nad kim ne provodi hegemoniju. To je pak u ovom trenutku neprihvatljivo za Bošnjake jer se čini kako BiH u kojoj su tri naroda jednakopravna za njih nema nikakvoga smisla. Oni žele teritorij države BiH samo za sebe i vladavinu "demografske većine". Država triju jednakih naroda nije ono za što su se Bošnjaci borili.

Ako pak Schmidt ne izmijeni Izborni zakon u skladu s presudom Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić, to će biti jasan znak i Hrvatima i Srbima, ali i Hrvatskoj i Srbiji da je s BiH završeno, da više nema države triju konstitutivnih naroda, da je Dayton nevažeći i da je Zapad, odnosno Amerika, odlučila napraviti prvu islamsku državicu na dijelu teritorija današnje BiH (oko 23 posto). Bit će to jasan signal bošnjačkim nacional-šovinistima da krenu u obračun u prvom redu s Hrvatima središnje Bosne, njihovom ekonomijom, kulturom, identitetom a moguće su u tom scenariju i sigurnosne ugroze jer je Bakir Izetbegović već prebrojao Bošnjake a "građani" su "prebrojali" kako Hrvati stanu u "dva vagona". Cilj će biti povećati teritorij buduće bošnjačke državice.

Stoga je Schmidt suočen zapravo s vrlo teškim izborom. U slučaju da odluči spasiti BiH i podržati Dayton, Ustav i Ustavni sud, bit će izložen nevjerojatnoj hajci i pritisku te je moguće da i njegova osobna sigurnost bude ugrožena. 

Ako pak podrži procese koji vode ka osnivanju bošnjačko-muslimanske države na teritoriju (F)BiH onda će to značiti i kraj sadašnje države BiH te žestoko zaoštravanje političkih odnosa u regiji, jer niti Hrvatska niti Srbija neće sklopljenih ruku gledati masovna iseljavanja svoga naroda s ovih područja. Hrvati posebno nemaju nikakav interes izlaziti na izbore koji su zapravo njihov politički odstrel.

Schmidt pak za situaciju u kojoj se našao može zahvaliti svojim prethodnicima Petritschu, Schwartz-Schillingu, Ashdownu, Inzku i njihovim sponzorima, jer upravo su oni zakuhali kašu koju sada Schmidt mora jesti.

Istovremeno, rješenja za BiH su jednostavna i već napisana u Daytonskom sporazumu, Ustavu BiH i presudama Ustavnoga suda. Sve što je potrebno za ozdravljenje je početi poštivati dokumente koji leže u temeljima sadašnje države BiH.

Dnevnik.ba