Rekao je i kako suštinske izmjene Izbornog zakona nije donio jer daje domaćoj politici još jednu šansu za dogovor.
"Dajem još jednu posljednju šansu da izvršna i zakonodavna vlast to odluči. To zapravo tu pripada, tome nije mjesto na mom stolu. Ja sam, da tako kažem, samo onaj koji pomaže u nuždi. Za nekoliko tjedana ćemo se sastati s predstavnicima stranaka. A onda ću vidjeti ima li pomaka. A nakon izbora bi se trebalo dalje razgovarati na europskoj razini o tome kada Bosna i Hercegovina može postati članica EU. Ako ne mogu pokazati napredak, onda će to izazvati velika pitanja, i to ne samo u Bruxellesu. Upravo sam zato i preuzeo inicijativu pred izbore. To je zadnja šansa, da tako kažem. Zadnji izlaz prije odluke."
Dodao je kako su izbori su za dva mjeseca i kako je to razuman period da se dođe do izmjena Izbornog zakona.
"Pritisak sada raste s moje strane. A onda ćemo vidjeti! Ali trebaju se prisjetiti da ne trebaju zaboraviti da su moje izvršne ovlasti tu. Nisam odustao od njih. Samo ih sada nisam koristio."
Govoreći o problemu bošnjačkog nametanja političkih predstavnika Hrvatima, rekao je kako imamo delegate koji se biraju u Dom naroda, koji trebaju odlučivati jesu li ovim ili onim zakonom povrijeđeni nacionalni interesi Srba ili Bošnjaka ili Hrvata, a koji također moraju biti izabrani.
"Tamo gdje su, na primjer, Hrvati ili Bošnjaci, vladaju ogromne tenzije. U gradu Goraždu, od 25.000 stanovnika, živi 24 Hrvata. Inače, ni prije rata ih nije bilo puno više. A onda imate kanton Mostar (Hercegovačko-neretvanski – op. red.) gdje živi 120.000 Hrvata. I oni šalju tri delegata, a Goražde jednog. I tu se postavlja pitanje jer je sud rekao da to ne može potpuno biti tako. A Parlament nažalost tu odluku nije donio.
"To pitanje je bilo pogrešno komunicirano. I zbog toga sam rekao da mislim da je pametno, da ne želimo to provoditi, već da se mora razgovarati s ljudima od kojih su neki stekli dojam ili su neki mislili da se samo nagrađuju oni koji žive na području s mnogo sunarodnjaka, etničkih sunarodnjaka. Nije se uopće radilo o tome.
"I prije svega ni u kojem slučaju ne želim ovdje probuditi dojam da se želi podijeliti Bosnu i Hercegovinu na različite etničke regije. Ne, zaboga, ja sam tu upravo da to spriječim, odnosno da održim takozvani teritorijalni integritet. I zato mi je nevjerojatno važno da ljudi, uključujući i onih 24 u Goraždu, znaju da su zastupljeni. Ali naravno da se negdje mora naći ravnoteža. O tome se mora razgovarati. Činilo mi se da je rasprava koja se ovdje vodila, bez obzira od koga je potaknuta, vođena pogrešno.Građani imaju pravo izjasniti se, ali meni se to činilo malo prekomplicirano i zato sam to sada stavio na čekanje."
U intervjuu za DW je govorio i ratnohuškačkoj retorici Bakira Izetbegovića kazavši kako je predsjednik SDA zastranio.
"Zabrinutost sam zapaljivom retorikom. Sada je, moram to reći, Izetbegović (Bakir Izetbegović, predsjednik SDA- op. red.), potpuno skrenuo govoreći kako se mlade ljude može više ili manje naoružati i slične gluposti. To se mora ne samo jasno odbaciti, već i reći: 'Oprez! BiH je dragocjena porculanska kutija. Ne može se hodati okolo i pričati takve stvari.' Spomenuli ste Ukrajinu. Mi ne znamo što Rusi misle. Ja ne želim reći da će ovdje početi rat. Ne, tu brigu, vjerujem, mogu odbaciti. Ali tu je stvaranje nestabilnosti, i to me već pomalo brine, da ovdje govorimo o pogrešnim temama."
Dnevnik.ba