Međutim, razloga za veselje u Neumu nema. Dapače, Neumljani oslonjeni na turizam i uzgoj ribe i školjaka, trebali bi se istinski zabrinuti oko pitanja, što će ovakva grdosija u zatvorenom zaljevu lišenom snažnih morskih struja ostaviti? Novce svakako neće.
Kako doznajemo iz šturih medijskih priopćenja, najava za ulazak kruzera Bolette u vlasništvu norveške kompanije sa sjedištem u UK, „Fred Olsen Cruise Lines“, pod zapovjedništvom dubrovačkog kapetana Joza Glavića i zastavom Bahama, stigla je prekasno da bi se itko pripremio. To zapravo djeluje prilično nevjerojatno s obzirom da se radi o ozbiljnoj međunarodnoj kompaniji koja sigurno ne posluje na divlje kako smo to navikli u BiH.
U čijem je interesu da u zaljev koji po svojim kapacitetima ne može primiti ni oveću jahtu, uplovi kružni brod od skoro 300 metara? Što od toga ima Neum, a što BiH?
Ima li u svemu dublje političke poruke (odgovor se sam nameće), ili se samo radi o bijednom uzimanju novaca od kompanije koja će usidravanjem u ne-EU zemlji izbjeći plaćanje visokog poreza i to je vjerojatno jedini njezin interes što se BH teritorijalnih voda tiče.
Predsjedništvo nadležno za uplovljavanje brodova u zaljev
Odgovori postaju nešto jasniji kada se vratimo osam godina unazad, točnije u 2014.-u kada je Predsjedništvo BiH na svojoj redovnoj, 51. sjednici (23.srpnja 2014.) usvojilo zaključak kako je ono jedino nadležno za davanje suglasnosti za uplovljavanje stranih brodova u neumski zaljev!
Na istoj je sjednici Predsjedništvo naložilo Vijeću ministara da u roku 90 dana Predsjedništvu dostavi sveobuhvatnu analizu efekata uplovljavanja brodova u neumski akvatorij, koja bi sadržavala ocjenu ekoloških, ekonomskih, vanjskopolitičkih, sigurnosnih i obrambenih aspekata uplovljavanja, sačinjena od strane neovisnih stručnjaka i resornih institucija BiH.
Nije poznato je li analiza ikad dostavljena, i ako jest, što je sadržavala, no Neumljani su pompozne najave Predsjedništva koje se buni protiv uplovljavanja ratnih i drugih brodova, shvatili ozbiljno pa su se u skladu s tim i opustili.
Nedugo nakon, sjećaju se, u nekolika je navrata u zaljev uplovio manji kruzer jedne američke kompanije na kojemu bi se nalazilo svega pedesetak putnika. Bosanskohercegovačke vlasti su tada oštro reagirale tražeći isplovljavanje i zabranu daljnjeg uplovljavanja. Neumljani su se opet umirili i nastavili živjeti u uvjerenju, kako je održiv turistički razvoj jedini smjer u kojem se ova sredina može razvijati.
Devet godina nakon, šok. Bijela jedra nose neki drugi vjetrovi.
Umjesto malog riječnog kruzera sa 50 Amerikanaca u bijelim čarapama i kačketima sa slovom N, u Neum sutra uplovljava kruzer sa 1000 duša koje naravno više puta obavljaju svoje fiziološke potrebe za vrijeme putovanja. Tu su naravno i balastne vode koje brodovi uzimaju radi stabilnosti plovidbe. Ono što je problematično u vezi balastnih voda je njihovo izbacivanje u luci ili pristanu miljama daleko od onog gdje je voda uzeta. Na taj način se prenose sve tvari i organizmi, te konačno ispuštaju u morima gdje ne pripadaju i gdje mogu biti agresivni po floru i faunu.
Opasnost za floru i faunu, ali i ljudsko zdravlje
Stručnjaci kažu kako samo jedan metar kubični može sadržavati od 3000 do 10 000 organizama (alge, ličinke, školjkaši, ribe, puževi, rakovi, bakterije, virusi…) koji uneseni na ovaj način mogu biti invazivni za ekosustav u koji ulaze, narušiti njegovu prirodnu bioraznolikost, te postati izravna prijetnja ljudskom zdravlju! Kako nije poznato da u državi BiH postoji zakon ili odredba koja bi regulirala, odnosno zabranjivala ispuštanje balastnih voda u naš morski pojas, ne bi bilo čudno da vlasnik iskoristi ovu sivu zonu. Da se slikovito izrazimo, popuni rupu duboku svega 29 metara na svojoj najdubljoj točki.
Zbog samo ova dva razloga, nikome nikada ne bi trebalo pasti na pamet dopustiti uplovljavanje bilo kakvog, kamoli prekooceanskog broda u zatvoreni neumski zaljev od mizernih, ali životom bogatih desetak četvornih kilometara. Zaljev u kojem nema velikih i jakih struja koje bi ga očistile, zaljev u kojemu se mrijeste nekolike vrste, zaljev u kojemu se upravo u ovom trenutku kupaju bosanskohercegovački i inozemni građani. Ne samo UZP-ovci.
Pa ipak, davno je rečeno, politika je ku… , a više je nego očito kako je jedini razlog zbog kojeg je ovakva ludorija dopuštena i amenovana, jeftino i očito monstruozno politikantstvo kojeg nije briga ni za koga osim za što dublje usidravanje na svojoj političkoj poziciji.
Ako je nekome teško zbrojiti dva i dva, pa shvatiti kome bi od političke bolumente i politikanske ideologije odgovaralo pretvaranje Neuma u prljavu luku za kompanije koje bi na taj način ušparale koju paru, neka uzme digitron ili zavijek šuti.
Hoće li biti prosvjeda ili samo prosvjednih nota?
Dan prije uplovljavanja, Neum je u medijskoj žiži, postoje i neke indicije o mogućim protestima građana za koje se ne zna tko bi ih trebao voditi i hoće li se dogoditi. U najmanju ruku, Neumljani bi makar toliko trebali vratiti moru koje ih hrani, i ne samo Neumljani nego i svi koji imaju dvije čiste u glavi.
Sjetimo se također, možda čuju i braća Hrvati s druge strane granice, da je Neum geografski gledano, sastavni dio zaštićenog Malostonskog zaljeva kojim se Hrvatska diči i ponosi. Sjetimo se masnih kamenica i slanih mušula, slasnih lubina i oborite orade. Sjetimo se nas koji svakodnevno obolijevamo, i zapitajmo se bismo li željeli biti još bolesniji.
Po cijenu čega? Ničega.
Zato apel, ako ga još uvijek itko može čuti, izađite sutra na molove i galamite, zviždite, idite svojim ribarskim barkama do broda i gađajte ga jajima, napravite skandal jer na to imate pravo.
I u svemu tome, evo ispita za lokalno neumsko vodstvo, povedite svoj narod, ne budite priopćenja maheri. Djelujte. Ovo je za našu i vašu djecu.
Dnevnik.ba