Faris Vehabović
FARIS VEHABOVIĆ

RASPISAN NATJEČAJ: Bira se novi sudac – odlazi bošnjački lobist iz Europskog suda

/

To je, sudjelujući u donošenju čak pet presuda, itekako iskoristio Vehabović, počevši od presuda “Zornić” pa do posljednje u slučaju Slavena Kovačevića. Upravo zbog manipulacija i prijevremene objave ove presude pokrenut je stegovni postupak te je on isključen iz odlučivanja u svim slučajevima u kojima bi mogao nastupiti sukob interesa.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH raspisalo je, a ostaje otvoren do kraja srpnja, javni poziv za izbor kandidata za poziciju suca Bosne i Hercegovine u Europskom sudu za ljudska prava te na više pozicija u Vijeću Europe i Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju.

Najvažnije od tih dužnosti, s obzirom na ustavno-pravosudno-političke eksperimente koji se provode s BiH u režiji stranaca i dijela bošnjačke politike, su ona suca Europskog suda, na kojoj se dvije i pol godine dulje od propisanog mandata nalazi bošnjački lobist Faris Vehabović, te člana Venecijanske komisije, stručnog tijela Vijeća Europe čija se stajališta često zloupotrebljavaju kako bi se u BiH mijenjao ustavni i politički okvir, piše Večernji list BiH.

Višestruka šteta

To je, sudjelujući u donošenju čak pet presuda, itekako iskoristio Vehabović, počevši od presuda “Zornić” pa do posljednje u slučaju Slavena Kovačevića. Upravo zbog manipulacija i prijevremene objave ove presude pokrenut je stegovni postupak te je on isključen iz odlučivanja u svim slučajevima u kojima bi mogao nastupiti sukob interesa.

S obzirom na to da je to postalo javno jer je presuda u BiH procurila prije službene objave i intonirana je unitarističkim i hegemonističkim stilom, upravo je u tijeku revizija postupka pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP). O tome su zastupnice BiH pred ESLJP-om podnijele zahtjev te će se postupak razmatrati pred Velikim vijećem suda na koje nikakav utjecaj nema Vehabović. Uvelike je reviziji presude u slučaju savjetnika Željka Komšića Slavena Kovačevića, koji se sudu obratio kao ostali, a ranije se izjašnjavao kao Hrvat, pa i Srbin, po potrebi, doprinio stav predsjedateljice Maloga vijeća koja se usprotivila prihvaćanju apelacije.

Ranijom presudom u slučaju “Sejdić i Finci”, koji su bili prvi eksponenti, a napose Azre Zornić, pokušalo se nametnuti Bosni i Hercegovini nalog da mora promijeniti Ustav, odnosno Daytonski mirovni sporazum, a onda se iz presude u presudu podizala letvica očekivanja, odnosno zahtjeva za stvaranje sustava koji odgovara najbrojnijim Bošnjacima. A što je u slučaju Srba u bivšoj Jugoslaviji vodilo ratu i krvavom raspadu Jugoslavije.

U dobroj je mjeri tako popločan i put BiH odlukama Europskog suda u koji se konačno bira novi sudac, a očekuje se kako bi konačno trebao biti imenovan Hrvat. No, da bi se došlo do toga i konačne odluke Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koja bira suca među trojicom ponuđenih kandidata iz BiH, potrebno je da i kandidati ispune određene formalne uvjete, poput toga da imaju visoko stručno obrazovanje – završen Pravni fakultet sa zvanjem diplomiranog pravnika odnosno prvostupnika prava s ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova tijekom studiranja.

Kandidat mora imati visoki moralni ugled i mora posjedovati ili kvalifikacije potrebne za obavljanje visokih sudačkih dužnosti ili biti osoba priznate stručnosti u oblasti domaćeg ili međunarodnog prava te da, uz ostale uvjete, mora odlično poznavati jedan od jezika na kojemu djeluje ESLJP, a kod drugog jezika da posjeduje pasivno poznavanje drugog službenog jezika.

Tri kandidata

Uz to, na dan 12. kolovoza 2024. godine ne bi smio imati više od 65 godina te ne smije biti zakonskih zapreka za njegovo imenovanje. Nakon procjene dokumentacije Predsjedništvo BiH određuje listu s tri najuspješnija imena. Uz to, Predsjedništvo bira i predstavnike u Europsku komisiju za borbu protiv rasizma i netolerancije, zatim Europski odbor za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja te člana Venecijanske komisije. 

Dnevnik.ba

Najčitanije