Ohrabruje li Veleposlanstvo SAD-a u BiH bošnjačke političare dok njihovi diplomati upozoravaju na ugroženost Hrvata?
Iako američki dužnosnici i diplomati zaduženi za BiH i Zapadni Balkan, poput Matthewa Palmera po čijom se medijacijom održavaju pregovori o Izbornom zakonu BiH, te Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a za Južnu i Srednju Europu, naglašavaju važnost ustroja BiH kao države triju međusobobno jednakopravnih i konstitutivnih naroda, upozoravaju na diskriminaciju prema bh. Hrvatima i vjeruju da je moguće postići izborni model da i Hrvati budu „politički vibrantno stanovništvo“, Veleposlanstvo SAD-a u BiH, mogli bismo reći, ohrabruje bošnjačke nacionalističke projekte.
Iz Veleposlanstva SAD-a u BiH su za Dnevnik.ba poručili kako je rasprava o odgađanju izbora nepotrebna, te pozvale stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH, da se ako uistinu žele dogovor, sudrže od prijetnji antidejtonskim djelovanjem i vrate se pregovorama spremnim raditi u duhu kompromisa.
Iako smo Veleposlanstvu SAD-a uputili konkretna pitanja – hoće li biti izbora po trenutačnom Izbornom zakonu BiH, hoće li podržati odgodu izbora i smatraju li da je izbore moguće održati ako se nisu provele odluke Ustavnog suda u predmetu Ljubić i Eurospskog suda za ljudska prava u Strassbourgu u predmetu Sejdić Finci, odgovor je bio sljedeći:
“Slobodni i pošteni izbori osnovno su demokratsko pravo svih građana i ne treba ih koristiti kao sredstvo u pregovorima. Paket izbornih reformi o kojem se razgovaralo u Neumu i dalje je aktuelan, ali politički lideri odgovorni su za postizanje političkog konsenzusa ikompromisa. Fokus mora biti na prevazilaženju nepovjerenja i izgradnji funkcionalnijih institucija BiH i kroz usvajanje ključnih mjera za transparentnost izbornog procesa. Svaka promjena izbornog zakona mora imati široku političku podršku i približiti zemlju evropskim standardima. Ne podržavamo nijedan prijedlog koji bi se kosio s ovim principima“, naveli su iz Veleposlanstva SAD-a za Dnevnik.ba.
Izborne reforme nisu, dodaju iz Ureda za odnose s javnostima Veleposlanstva SAD-a, namijenjene da zadovoljenju zahtjeva jedne strane, nego jačanju demokratskih prava građana, eliminaciji diskriminacije i ostvarivanju napretka BiH na putu ka EU.
“Politički čelnici obećali su to građanima BiH.Sada je vrijeme da ispune data obećanja, uključujući usvajanje ključnihmjera za transparentne izbore da bi se, baš zbog izbora, one mogle provesti na vrijeme. Ako stranke u okviru HNS uistinu žele dogovor, suzdržat će se od prijetnji antidejtonskim djelovanjem i vratiti se pregovorima spremne da rade u duhu kompromisa. Dogovor je moguć, ali ne po svaku cijenu“, priopćeno je.
Međutim, znakovito je da se odgovori Veleposlanstva SAD-a u BiH, znatno razlikuju od izjava koje daju američki dužnosnici zaduženi za Zapadni Balkan.
Matthew Palmer koji je i bivši izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan, a odnedavno imenovan i izaslanikom za nadgledanje programa izborne reforme u BiH, pod čijom su se medijacijom održavali pregovori hrvatske i bošnjačke strane u Neumu u nekoliko je nastupa upozoravao na važnost legitimnog predstavljanja i poštivanja načela konstitutivnosti.
“Mislim da je moguće pronaći način da se očuvaju interesi sva tri konstitutivna naroda, a da se pritom ne naruši politička arena, odnosno da se na pravičan način, putem tzv. pool modela osigura legitimna zastupljenost Hrvata u Domu naroda Parlamenta Bih, što zagovara Dragan Čović. Vjerujem da je to moguće i da se na taj način neće poljuljati stup Daytonskog sporazuma, a to je dva entiteta - tri konstitutivna naroda“, rekao je Palmer svojedobno za HRT.
Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a za Južnu i Srednju Europu, naglašava, pak, važnost ustroja BiH kao države s tri konstitutivna naroda što je, kako je rekao, temelja američke politike u BiH.
“Moramo imati vibrantno i politički aktivno hrvatsko stanovništvo u BiH. Bez toga Dayton neće uspjeti, pa je naš cilj osigurati da se oni osjećaju sigurno, ugodno i ekonomski održivo u BiH”, rekao je Escobar i dodao kako se politički dogovor može postići ograničenim reformama, a ne izmjenom strukture Daytona”.
Palmer je, također, u Neumu istaknuo kako je „potrebno pronaći odgovarajući izborni model koji će Hrvatima jamčiti istu zastupljenost u institucijama.
Ranije je, pak, Mathew Palmer upozoravao kako sve institucije u BiH moraju biti otvorene i dostupne svim građanima BiH, uključujući i sve druge uz tri konstitutivna naroda.
“Držim da postoji način da se to ostvari na način koji uravnotežuje potrebu Bosne i Hercegovine da ispuni obveze prema Europskoj uniji i potrebu da se interesi konstitutivnih naroda na odgovarajući način odražavaju u sastavu vodećih institucija vlasti. S obzirom na trenutačno stanje, Hrvati u BiH imaju razloga za nezadovoljstvo načinom na koji ovo funkcionira na federacijskoj strani Doma naroda i načinom na koji se njihovi interesi odražavaju u sastavu Predsjedništva. Držim da je moguće postići dogovor o modelu izbora članova Predsjedništva BiH koji osigurava da Hrvati u BiH imaju razloga smatrati da se njihovi interesi, zabrinutosti i njihov glas odražavaju u sastavu Predsjedništva“, rekao je Palmer.
Podsjetimo, u BiH idućeg tjedna stižu ponovno međunarodni predstavnici kako bi se postigao dogovor oko reforme Izbornog zakona BiH koji je još 2016. u presudi Ustavnog suda BiH proglašen diskriminatornim i nevažećim.
Ustavni sud BiH nedavno je podsjetio kako presuda u predmetu Ljubić koja se odnosi na izbor izaslanika u federalni Dom naroda BiH i Predsjedništvo BiH, odnosno, legitimno predstavljanje na svim administrativno-političkim razinama vlasti, nije provedena.
Unatoč tomu, većina stranka sa sjedištem u Sarajevu i bošnjačkim nacionalnim predznakom drži da je presuda Ljubić provedena, te pozivaju na uspostavu tzv. građanske države BiH u kojoj bi se izbori održavali, a rezultati implementirali po principu jedan čovjek – jedan glas. Osim toga, bošnjačke stranke, predvođene Strankom demokratske akcije pozivaju i na ukidanje ovlasti federalnog Doma naroda.
Iz Hrvatskog narodnog sabora BiH je na nedavnom izvanrednom zasjedanju pozvali su partnere na nastavan političkih pregovora, te naveli da će „sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH”.
“HNS drži da neće biti ispunjeni formalno-pravni uvjeti za održavanje Općih izbora 2022. sve dok se ne bude izmijenio postojeći Izborni zakon BiH. U tu svrhu nužno je provesti Odluku Ustavnog suda BiH U-23/14 i sve presude Europskog suda za ljudska prava kako bi se svakom od triju konstitutivnih naroda osiguralo legitimno političko predstavljanje kao i mogućnost kandidiranja svakoj osobi s pravom glasa, a sve u skladu s ustavnim odredbama proisteklim iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH”, navodi se u Zaključcima HNS-a BiH, uz naglasak kako “Središnje izborno povjerenstvo nema pravo preuzimati nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH.
“Jednako naglašavamo da SIP nije izabran i imenovan sukladno odredbama Izbornog zakona BiH. Ako se Izborni zakon ne bude izmijenio sukladno prethodnim točkama i unatoč tome u tim uvjetima budu raspisani i provedeni Opći izbori, HNS će ih smatrati suprotnim slovu Ustava te duhu i načelima Daytonskog mirovnog sporazuma. Takvom postupku predstavnici HNS-a suprotstavit će se svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima”, istaknuto je u Zaključcima HNS-a BiH.
Dnevnik.ba