Mostar se priprema za “zelenu tranziciju”: Punionice spremne, čekaju se električni automobili
Grad Mostar polako ali sigurno priprema se za “zelenu tranziciju” tj. Prelazak s fosilnih na obnovljive izvore energije. Iako je pred Bosnom i Hercegovinom jako dug put do dovršetka tog procesa, Mostar je poduzeo prve korake ka ekološkim prihvatljivijim, obnovljivim izvorima energije.
Jedan od prvih poduzetih koraka u gradu, koji se inače ne može podičiti ekološkom osviještenošću ni građana ni vlasti, je postavljanje punionica za električne automobile. Iako Mostarci još uvijek ne voze takve automobile, grad se ipak priprema za njihov dolazak. Za sad, električne punionice koristi samo po neki turist.
Menadžer koordinator za energetsku učinkovitost Grada Mostara Darko Knezović za Dnevnik.ba je izjavio kako se o postavljanju električnih punionica razmišlja već godinama te kako projekt njihova postavljanja poodavno pokrenut. Upravo ovih dana iza Gradske vijećnice Grada Mostara postavljena je dvostrana punionica električnih automobila koja bi vrlo skoro trebala biti puštena u rad. Instalirana punionica je snage dva puta 22 kW, tip utičnice model 3.Zaštita okoliša
“Akcijskim planom energijski održivoga razvitka Grada Mostara 2016. do 2020. godine, predviđeno je između ostalog i postavljanje dvije punionice za električne automobile na području Grada Mostara. Inicijator je bivši gradonačelnik Ljubo Bešlić i ja osobno kao koordinator za EE. Svakako i naš novi gradonačelnik Mario Kordić svesrdno podupire ovaj projekt i inicira realiziranje novih sličnih projekata. Grad Mostar je u suradnji s UNPD-om pristupio pripremi izrade Akcijskog plana energetski održivog razvitka i klimatskim promjenama Grada Mostara za period 2021- 2026.”, pojasnio je Knezović.
Glavni cilj projekta je, naravno, zaštita zraka u smislu smanjenja emisije štetnih plinova iz prometa kroz uvođenje novih tehnologija i prilagođavanje postojećih vozila gradskog prometa na okolišno prihvatljiv pogon te poticaj uvođenja inovativnih prometnih rješenja u gradu i šire.
“Jedan od većih zagađivača zraka na području grada su konvencionalna vozila s benzinskim, odnosno dizelskim motorima. Taj problem je posebno primjetan u centralnoj gradskoj zoni gdje velik broj automobila, autobusa i kamiona emitiraju velik broj štetnih plinova. U usporedbi s automobilima s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem, električni automobili bi mogli ponuditi veću energijsku iskoristivost, osigurati manju buku u gradu odnosno manje neposredne emisije stakleničkih plinova, te iskoristiti sistem napajanja iz postojeće infrastrukture električne energije na području grada. Pored zaštite okoliša, ovaj projekt će doprinijeti i razvoju turizma. U posljednje vrijeme ponovno se javlja ogroman interes svjetskih razmjera za električnim automobilima, kako zbog ekološke osviještenosti, tako i zbog napretka u učinkovitosti baterija”, rekao je Knezović.Električni automobili ponovno su postali vrlo zanimljivi široj populaciji, jer je suvremeni održivi razvoj utemeljen na ekologiji i uštedi energije. Sve veći naglasak na ekološkoj osviještenosti, ali i zbog činjenica da su naftne rezerve ograničene, ponovno postavlja električni automobili u žarište mogućih tehničkih rješenja u promet.
“Razvoj novih tehnologija, posebno u području baterija, omogućuje vrlo kratko vrijeme punjenja vozila, no glavne prepreke omasovljenja električnih vozila u cestovnom prometu su još uvijek visoka cijena u nedovoljno razvijena mreža punionica u našoj zemlji. Ključan uvjet za značajno povećanje udjela električnih vozila u cestovnom prometu na području Grada Mostara je izgradnja javne infrastrukture za punjenje električnih vozila odnosno mreže punionica”, pojasnio je.
Energetski održiv razvoj
Knezović kaže i kako se Grad Mostar odgovorno opredijelio za energijski održiv razvoj grada na načelima energijske učinkovitosti, održive gradnje i korištenja obnovljivih izvora energije.
Što se pak samih punionica tiče, prvo je bilo planirano da se postave punionice na dvije lokacije, po jedna jednostrana i to snage 22 Kw, ali kako je druga lokacija bila planirano nedaleko od željezničke stanice, te zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, Grad je odustao od te lokacije.
“Tako smo se odlučili za ovu lokaciju, iza Gradske vijećnice, s gradnjom dvostrane punionice. Dvostrana punionica znači da se mogu dva električna vozila usporedno puniti, a također se mogu puniti električni bicikli i skuteri. Instalirana punionica je snage dva puta 22 Kw, Model punjenja 3 s dva priključka tio 2. Probni rad je napravljen i mislimo da bismo mogli idući tjedan krenuti s radom. Vlasnicima električnih automobila u Bosni i Hercegovini trenutno je dostupno svega nekoliko punionica, a ova će biti prva takva u Mostaru. Korištenje punionice u početku će biti besplatno, a planirano je da se postupno krene s naplatom”, istaknuo je Knezović.Procijenjena vrijednost projekta je 35.000 KM, a radove na postavljanju punionice električnih automobila jako uspješno i kvalitetno izveo Unis telekomunikacije d.d. Mostar. Projekt su financirali Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH i Grad Mostar.
Verso prati trendove
I mostarski privatni poduzetnici prate globalne poslovne trendove. Tako Hotel Verso postao prvi hotel u gradu na Neretvi koji ima električne punjače za automobile.Toni Krezić voditelj hotela Verso u razgovoru s Dnevnik.ba rekao je kako se hotel na ovaj korak odlučio jer su željeli biti prvi objekt u Mostaru koji ponudi ima i električni punjač za auta.
“Budući da je naša djelatnost hotelijerstvo, a vlasnici smo i benzinskih crpki Oil AC, željeli smo nastaviti u tom obliku. Da ljudima ponudimo i drugi način vožnje. Instalirali smo jedan punjač, a imamo alate koji su ostavljeni za još 10 priključaka koji su smješteni u podzemnoj garaži hotela Verso. Glavni cilj je bio biti prvi na tržištu, mislim da smo to i uspjeli. Druga stvar je povezanost između, kako sam rekao, naše dvije djelatnosti. Ovime smo obogatili ponudu našeg hotela. Ljudi koji dođu kod nas na spavanje dobivaju besplatno punjenje za svoje vozilo, a osobe koje dođu kao gosti u restoran imaju pravo na besplatno punjenje”, rekao je Krezić.
Dnevnik.ba