Kako je sudac Faris Vehabović zloupotrijebio svoju poziciju i pokušao obmanuti bh. javnost
U svakom sudu, počevši od Općinskog suda u Bosni i Hercegovini pa do Europskog suda za ljudska prava, obveza svakog suca je da bude nepristran i da ne istupa u javnosti o političkim temama. Sudac Faris vehabović misli kako ta pravila za njega ne vrijede.
Začuđujuće je postupanje uvaženog suca Europskog suda za ljudska za prava gosp. Farisa Vehabovića koji svako malo šalje političke poruke, krijući se iza časne funkcije koju obavlja. Njegove poruke su iznimno politički pristrane i zapravo pokušavaju opravdati unitarističke pozicije bošnjačke politike.
Upravo ovih dana g. Vehabović je u sarajevskim medijima iznio niz neistinitih ocjena o ustavnom uređenju BiH pokušavajući opravdati i relativizirati činjenicu da je Željko Komšić bošnjačkim glasovima izabran na dužnost hrvatskog člana Predsjedništva. Povodom njegovim istupima bila je izjava novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji je prepoznao sarajevsku opsjenu o navodnim “građanima” koji su birali Komšića. Visoki predstavnik je jasno kazao kako su Komšića birali Bošnjaci, čime je dirnuo u unitarističko bošnjačko-bosansko osinje gnijezdo.
S obzirom na dužnost koju obavlja, gosp. Vehabović uopće ne bi smio istupati na način na koji to čini. Podsjećamo kako se prisegom svaki suda Europskog suda za ljudska prava obvezuje poštivati pravilo 3. Poslovnika Europskog suda za ljudska prava koje kaže: “Svoju ću funkciju suca obavljati časno, neovisno i nepristrano i da ću sva vijećanja čuvati kao tajnu.”
Što se pak tiče Vehabovićevih stavova iznesenih u sarajevskim medijima, oni odišu prozirnom unitarističkom propagandom. Možete ih pročitati ovdje.
Stav gosp. Farisa Vehabovića:
''Željelo se da Predsjedništvo oslikava pretežno etničku sliku države, barem u tom momentu, kao jedno prijelazno rješenje, a samo Predsjedništvo da djeluje kao kolektivno tijelo, a ne kao zbir "legitimnih predstavnika"
Odgovor: Kontradiktorno je tvrditi da Predsjedništvo ''oslikava'' pretežno etničku sliku države, kao jedno prijelazno rješenje, a da Predsjedništvo djeluje kao kolektivno tijelo. Zašto se onda svaki član Predsjedništva u slučaju ulaganja veta na neku od odluka obraća nacionalnom klubu konstitutivnog naroda iz kojeg dolazi u Domu naroda odnosu NS RS? K tomu, prijelazni period o kojem govori nikad nije određen i obična je podvala u šibicarskom maniru.
Stav gosp. Farisa Vehabovića:
''...kao jedina svijetla tačka izdvojen je izbor Komšića s napomenom da se radi o izboru jednog člana Predsjedništva koji je dobio glasove i drugih konstitutivnih naroda.''
Odgovor: Najobičnija laž. Za Željka Komšića nije glasovao nitko drugo osim Bošnjaka što do sada nebrojeno puta dokazano. Sudac Vehabović ovdje obmanjuje javnost kada tvrdit kako su za Komšića glasali svi konstitutivni narodi.
Stav gosp. Farisa Vehabovića:
''...ističe da su u međuvremenu donesene presude Zornić i Pilav, u kojima je jasno istaknuto kako demokratija, koja je bazirana na etnicitetu kao prvom i najvažnijem kriteriju, ne može da uspije te da se svakom građaninu mora omogućiti jednaka mogućnost učešća na izborima."
Odgovor: U Odlukama Zornić i Pilav je jasno naglašeno kako konstitutivnost naroda ne može imati za posljedice isključivanje ostalih da se kandidiraju i budu birani u Domu naroda i za člana predsjedništva. Nije uopće istaknuto kako se demokracija ne može temeljiti na konstitutivnosti naroda, kako to pogrešno navodi. Upravo suprotno, u Odlukama Zornić i Pilav se navodi neophodnost postojanja Doma naroda. Nije dakle bitno koje je nacionalnosti izabrani kandidat, nego je bitno koji narod ga je izabrao, što uostalom govori i podluka ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić.
Stav gosp. Farisa Vehabovića:
''Ne vidim da bilo ko sebi može dozvoliti takav luskuz da prihvati novu definiciju demokratije, da je demokratija vladavina etničkog, a ne vladavina naroda, da je demokratija vladavina manjine, a ne većine.''
Odgovor: Ovaj stav koketira s fašizmom, gdje je “demografsku (hrvatsku) manjinu” optužuje da vlada nad “demografskom (bošnjačkom) većinom” i riječ je o vrlo opasnom stavu. Demokracija doslovno znači narod-vlada. U Ustavu BiH je jasno navedeno kako su državotvorni narodi u BiH Srbi, Bošnjaci i Hrvati koji u zajednici sa ostalima utvrđuju Ustav BiH. Demokracija nije ono što Vehabović želi prikazati, da većinski narod nameće predstavnike drugom konstitutivnom narodu. Iz gornjeg Vehabovićeva stava jasno prosijava uobičajeno mišljenje bošnjačke mainstream javnosti kako Bosna i Hercegovina nije domovina i Hrvata, odnosno kako hrvati ne trebaju biti državotvoran (konstitutivan) narod u BiH.
Stav gosp. Farisa Vehabovića:
''Bosna i Hercegovina je jedan eksperiment zarobljen principom konstitutivnosti.''
Odgovor: Počevši od ZAVNOBiH-, pa Ustava SRBiH IZ 1963 godine, Srbi, Hrvati i Muslimani (Bošnjaci) su se navodili kao ravnopravni narodi. Konstitutivnost, ravnopravnost naroda nije nastala 1995. godine, kako to pogrešno nastojite prikazati, nego je zapravo sama esencija Bosne i Hercegovine, pa čak i istinske građanske Bosne i Hercegovine. Napadima na konstitutivnost ruše se temelji ove države i nastoji ju se pretvoriti u državu jednog naroda, kako to hrvatski analitičari i političari u BiH već godinama upozoravaju. Nastoji se opravdati pretvaranje FBiH u unitarni entitet pod dominacijom demografske (bošnjačke) većine u kojoj su Hrvati neto višak.
Dnevnik.ba