Kako formirati vlast, koja načela će poštivati hrvatska politika i ima li mjesta za Komšićevce?

Iako izborni rezultati nisu još do kraja utvrđeni, već sada se naziru obrisi buduće vlasti na svim razinama u BiH. Naime, već sada se može govoriti o tomu kako se zna tko će biti vlast na tri četvrtine teritorija BiH. Nepoznanica ostaje tko će uspjeti skupiti većine na većinski bošnjačkom dijelu teritorija BiH, odnosno na otprilike jednoj četvrtini teritorija države.

Kod Hrvata mirno

Najčišća je situacija u dijelovima BiH u kojima dominantno žive Hrvati. Jasno je kako će  gotovo posvuda u vlasti biti stranke koje je oko sebe okupio HDZ BiH s izuzetkom Hercegbosanske županije gdje je izvjesno kako je predvodnik postizbornih procesa HNP Ivana Vukadina. Ipak, i u HBŽ je za sad izvjesno kako će naposljetku vlast činiti stranke Hrvatskog narodnog sabora (HNP, HDZ 1990 i HDZ BiH). U ostalim županijama, uključujući i HNŽ i SBŽ, HDZ BiH je nezaobilazan faktor, kao i ostale stranke HNS-a. 

To znači da stranke HNS-a imaju i uvjerljivu većinu u Klubu Hrvata u Domu naroda FBiH te su nezaobilazan faktor u formiranju Vlade FBiH i Vijeća ministara BiH. Dakle, hrvatska politika je u relativno komfornoj situaciju i mirno može čekati kristaliziranje većina na srpskoj i bošnjačkoj političkoj sceni.

Na srpskoj sceni je također izvjesno kako će SNSD imati većine i u Narodnoj Skupštini Republike Srpske i u državnom Domu naroda u Klubu Srba. Stoga se upravo SNSD nameće kao partner hrvatskoj politici za sklapanje vlasti na razini Vijeća ministara. Pri tom je vrlo važna i činjenica da je Željka Cvijanović kao kadar SNSD-a ušla u Predsjedništvo BiH.

Naime, budući da bošnjačka politika ima dva člana Predsjedništva, Bećirovića i Komšića, moguće je da uz pomoć srpske oporbe pokuša izbaciti hrvatske političke predstavnike i SNSD iz Vijeća ministara. Iako je riječ o vrlo opasnoj namjeri, koju za sad promoviraju samo bošnjački Twiter radikali, ta mogućnost i dalje postoji. Mandatara za sastav Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo BiH i ako bi se sve bošnjačke stranke složile, zajedno sa srpskom oporbom bi potencijalno mogle samostalno formirati vlast. Iako ju treba uzeti u obzir, ta opcija nije izgledna jer bi proizvela novi krug političke nestabilnosti i do kraja izrevoltirala ukupno RS ali i Hrvate te otvorila novo krizno žarište koje nitko ne želi. Nitko, osim radikala s Twittera i vjerojatno određenih krugova unutar SDA.

Kaos na bošnjačkoj političkoj sceni

Kaos pak vlada na bošnjačkoj političkoj sceni. Za sad je i dalje neizvjesno tko će imati većinu u Klubu Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH a nepoznata je većina i u istom klubu u državnom Domu naroda.

Bitka se vodi između SDA, kao pojedinačno najsnažnije bošnjačke stranke i ostalih bošnjačkih stranaka koje bi je mogle prestići po broju mandata u klubovima Bošnjaka na razinama FBiH i BiH. 

Iz hrvatske perspektive, partner će biti ona politička grupacija koja uspije osigurati većinu.

No, stvari, naravno, nisu tako jednostavne odnosno jednodimenzionalne.

Pored čiste matematike, s hrvatske točke gledišta, ključno je koja će politička grupacija izraziti spremnost u djelo provesti reforme nužne da deblokadu političkih procesa i institucija Federacije BiH i države BiH. Cilj svih reformi je otključavanje euroatlantskog puta BiH i konačno odmicanje od tema rata i međunacionalnih trvenja. Te teme jednako izjedaju sve stanovnike BiH.

Naime, reforma Izbornog zakona i ograničene promjene ustava BiH i FBiH naprosto su nužnost. To nije nasumični hrvatski zahtjev, nego je to nešto što od BiH institucija traže presude Ustavnoga suda BiH i Europskog suda za ljudska prava. Ako bi se BiH nastavila i dalje vrtjeti u začaranom krugu bošnjačkog nametanja političkih predstavnika drugim konstitutivnim narodima i svega što iz tog proistječe, onda je jasno kako država srlja u raspad i to puno brže nego što je danas moguće pojmiti. Ovaj mandat mora biti posljednji u kojem je bilo moguće postojanje fenomena Komšić. 

U tom svjetlu, jasno je kako SDA i Bakir Izetbegović neće odustati od pokušaja nametanja političkih predstavnika drugim narodima i pretvaranja (F)BiH u nacionalnu (polu)državi Bošnjaka. Također, jasno je kako od istog neće odustati ni DF i sam Komšić.

Komšić i DF neprihvatljivi, ali...

DF i Komšić su posebno neprihvatljiv partner jer je jasno da svaka politička struktura kojoj su dio i Komšićevci, nema nikakve šanse za uspjehom. Riječ je o skupini čije je pogonsko gorivo mržnja a odlikuje ih potpuna nekompetencija. Kao takvi, uspjeli bi raštimati i Bečku filharmoniju, a kamoli institucije FBiH i BiH. Dakle, DF i Komšićevce treba izbjegavati po svaku cijenu.

Problem je, pak, što DF spada u bošnjačku kvotu i moguće je da ih na kraju bude nemoguće zaobići zbog postizborne kombinatorike na bošnjačkoj političkoj sceni.

I SDA Bakira Izetbegovića se pokazala kao potpuno neozbiljan i maligan politički partner. Izetbegović se tijekom kampanje svome biračkom tijelu dodvoravao tako što je opisivao kao je izigravao bilo kakav dogovor s Hrvatima (manje i Srbima). Izigrao je Mostarski sporazum kojim se trebalo riješiti pitanje izmjena Izbornog zakona a kojem su svjedoci bili veleposlanici "kvinte" tj. pet najvažnijih zapadnih zemalja (SAD, Velika Britanija, Njemačka, Italija i Francuska). Tijekom pregovora o izmjeni Izbornog zakona također se pokazao kao "partner" s kojim se ne može raditi. Najprije je rekao kako će prihvatiti svaki prijedlog izborne reforme koji "odobri" Venecijanska komisija, a kad su Hrvati takav prijedlog stavili na stol, on ga je arogantno odbio bez ikakvog smislenog objašnjenja. To su samo dva najočitija primjera. Da ne govorimo o tomu kako je preko Komšića trovao međunacionalne donose, kako relativizira bošnjačke ratne zločine nad Hrvatima itd.

Ipak, SDA na svojoj strani ima činjenicu da se bez njih vjerojatno neće moći praviti vlast u mješovitim županijama, odnosno SBŽ i HNŽ. Za Hrvate je jako važno da različite razine vlasti nisu u sukobu te hrvatska politika uvijek teži da se naprave jednobrazna partnerstva na svim razinama vlasti, odnosno po vertikali od županija do Vijeća ministara.

Stoga će biti važan konačan izborni rezultat bošnjačke oporbe u pojedinim županijama.

Dometi bošnjačke oporbe

Prema onom što smo vidjeli u posljednjih dvije godine, a posebno nakon izbora, dosadašnja bošnjačka oporba predvođena Narodom i pravdom, SDP-om i Našom strankom nameće se kao politička grupacija s kojom bi se trebalo pokušati zaustaviti propadanje BiH i pokušati donekle okrenuti negativne trendove. 

Iz poteza visokog predstavnika i njegovih intervencija u Izborni zakon i Ustav FBiH jasno je kako u prvom redu Amerika ne želi da BiH postane država samo bošnjačkog naroda i satelitska država Turske, nego i dalje želi zadržati multietnički karakter BiH. To su Amerikanci poručili i u izbornoj noći kad su uz Veliku Britaniju podržali intervencije visokog predstavnika uz objašnjenje da je riječ o zaštiti mehanizama podjele vlasti između konstitutivnih naroda što onda posljedično vodi ka funkcionalnijoj državi BiH i entitetu FBiH.

U međuvremenu, u bošnjačkom medijskom prostoru već je počela hajka na predsjednika NiP-a Dinu Konakovića i "trojku" kako bi ih se obeshrabrilo da i o čemu razgovaraju s Hrvatima i Srbima. Stoga će se sada po "trojci" pucati svim sredstvima kojima SDA raspolaže. Izgledno je kako će to biti jalova rabota i da je politika SDA došla do zida. Ipak, tako se čini u ovom trenutku ali  je moguće da se već u sljedećem stvari krenu i mijenjati.

Naime, osim što odlaskom SDA u oporbu poluge utjecaja na vlast gubi i Islamska zajednica, još je važnija činjenica da bi brojni kadrovi SDA bili sretni statusom oporbenjaka. Međutim, u slučaju da SDA ne bude dijelom vlasti, izglednije je da će brojne kadrove ove stranke čekati optuženičke klupe i zatvor nego hladovina oporbe.

Ulozi na bošnjačkoj političkoj sceni nikad nisu bili viši nego nakon ovih izbora. SDA je učinila niz grešaka u koracima i sad joj sve to dolazi na naplatu.

Dnevnik.ba