Herceg Bosna - lekcije iz prošlosti kao pouka za budućnost

U trenutcima totalnog kolapsa središnje vlasti Bosne i Hercegovine početkom 1990-ih godina i pod egzistencijalnom prijetnjom zbog rata koji se iz Hrvatske počeo prelijevati i na BiH, vodstvo hrvatskog naroda u BiH je na današnji dan prije 30 godina osnovalo Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Bio je to dalekovidan potez koji će očuvati Hrvate kao konstitutivan narod u ovoj zemlji, odnosno očuvat će prirodno pravo koje Hrvati polažu na BiH. K tomu, na teritoriju koji je Herceg Bosna obuhvaćala, Hrvati će ostati koliko toliko demografski očuvani. Sa svih drugih prostora današnje BiH, Republike Srpske i bošnjačkog ratnog entiteta Republike BiH, Hrvati su danas temeljito etnički očišćeni.

U studenom 1991. godine događaju se strašna stradanja Vukovara i Škabrnje u Hrvatskoj i potpuno je izvjesno kako će se rat iz Hrvatske preliti na teritorij BiH, središnja vlast u Sarajevu bila je paralizirana a bošnjačko političko vodstvo i dalje je smatralo kako to nije njihov rat. 

U međuvremenu, Hrvati u BiH su se organizirali u regionalne hrvatske zajednice koje 18. studenog proglašavaju stvaranje Hrvatske zajednice Herceg Bosne, svojevrsnog hrvatskog entiteta unutar države Bosne i Hercegovine. Cilj Herceg Bosne je bio obraniti hrvatski narod u bosanskohercegovačkom agresorsko-građanskom ratu. Taj cilj je relativno uspješno ostvaren. Hrvatska zajednica kasnije je prerasla u Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu koja je pak Washingtonskim sporazumom ugrađena u današnji entitet Federacija BiH. 

Unošenje Herceg Bosne u FBiH bio je hrvatski zalog, dokaz dobre volje, za stvaranjem funkcionalne BiH, države u svemu jednakopravnih konstitutivnih naroda Srba, Bošnjaka i Hrvata te svih ostalih njenih građana.

Budući da su u međuvremenu, djelovanjem međunarodne zajednice i bošnjačkih političkih elita, hrvatska politička prava ozbiljno erodirana, Herceg Bosna danas za hrvatski puk simbolizira period slobode unutar BiH, vrijeme kad se hrvatski narod brinuo sam o sebi.

Taj osjećaj će, ukoliko se nastave trendovi daljnje erozije hrvatskih političkih prava, u budućnosti samo jačati. Međunarodna zajednica u sprezi s bošnjačkim elitama ima moć de facto dokinuti hrvatsku konstitutivnost u BiH, ali to ne znači da će Hrvati u potpunosti i nestati s ovog prostora, a posebno da će se odreći svoga prava na BiH. 

Stvari su zapravo jednostavne: što se Hrvate, kao politički narod, više istiskuje iz institucija BiH, oni će se tim više okretati ideji revitalizacije Herceg Bosne. Drugim riječima, i pred Hrvatima i pred međunarodnom zajednicom i pred bošnjačkim elitama je vrlo jednostavan izbor - ili će se država BiH, odnosno vlast u državi, dijeliti 1/3 na cijelom njenom teritoriju, ili će svaki od naroda imati svu vlast na jednoj trećini sadašnjeg teritorija BiH.

Granice Herceg Bosne i danas su i te kako žive i do u metar poznate. 

Hoće li Hrvati biti prisiljeni ponovno se do kraja okretati Herceg Bosni i njenoj revitalizaciji bit će poznato već na sljedeću, 31. obljetnicu njena osnivanja.

Naime, prije sljedeće obljetnice dogodit će se Opći izbori. Ukoliko se održe po sadašnjim, manjkavim, izbornim pravilima, koja omogućavaju pojavu fenomena Komšić i njegovo spuštanje na niže razine, to će značiti da se Hrvati kao narod moraju zaštiti od gubitka vlastitog suvereniteta i svoga prirodnog prava na BiH. Ukratko, morat će se zaštiti od političke agresije koja lako može prerasti u onu puno zlokobniju.

Kad su bili u sličnoj situaciji prije 30 godina, osnivanje Herceg Bosne je bio spasonosan potez.  

Lekcije naučene iz te povijesne epizode nameću se danas kao jedno o ozbiljnih rješenja hrvatskog pitanja u BiH. Uostalom, da Hrvati nisu unijeli Herceg Bosnu u FBiH i da su sačuvali svoj entitet unutar BiH, danas ne bi bili na pragu gubitka konstitutivnosti u BiH, ne bi im se mogao dogoditi fenomen Komšić, upravljali bi svojim novcima, nesmetano razvijali svoju kulturu, obrazovanje, zdravstvo, gospodarstvo, sport i sve druge segmente društva.

Sloboda nema cijenu.

Dnevnik.ba