Dana 7. listopada 2023. godine, teroristička i džihadistička organizacija Hamas izvela je napad koji će ući u povijest kao jedan od najkrvavijih i najrazornijih u sukobu između Izraela i Palestinaca. U koordiniranoj akciji, Hamas je lansirao više tisuća raketa prema Izraelu, dok su njegovi milicijski teroristi iz Gaze provalili u južni Izrael, izvodeći napade na civili, otmice i ubijanja. Ovaj napad izazvao je užasne gubitke života i ozbiljno destabilizirao već ionako nestabilan Bliski istok.
Teroristička priroda Hamasove organizacije
Hamas, koji se od svog osnutka 1987. godine predstavljao kao palestinska islamistička organizacija, a kasnije kao politički akter, utemeljen je na ideologiji koja ne priznaje pravo Izraela na postojanje. Osim toga, Hamas se smatra terorističkom organizacijom jer se oslanja na taktike nasilja, zastrašivanja i ubijanja nevinih civila, što je u suprotnosti s međunarodnim zakonima i normama. Hamas nije samo vođa palestinske političke opcije u Pojasu Gaze, već i glavna prijetnja sigurnosti izraelskog naroda.
Iako je Hamasova akcija 7. listopada bila samo najnoviji u nizu brutalnih napada na Izrael, njezine razmjere i koordinacija izazvale su posebnu pozornost svijeta. Napad je izveo na način koji je jasno bio usmjeren na izazivanje maksimalnih civilnih žrtava, s ciljem širenja straha i panike među civilnim stanovništvom. Hamas je, naime, još od svojih početaka koristio terorističke metode – raketne napade, samoubilačke napadače, otmice i napade na civile – čime se izravno suprotstavlja međunarodnim normama i konvencijama koje zabranjuju ciljano napadanje nevinih ljudi.
Izraelski odgovor i međunarodna reakcija
Izrael je odgovorio na napad s ciljem neutraliziranja prijetnje i zaštite svojih građana. Počeli su zračni napadi na Hamasove vojne ciljeve u Gazi, uništavajući skladišta oružja, zapovjedne centre i infrastrukturu koju Hamas koristi za planiranje i izvođenje napada. Međutim, iako su izraelske snage tehnički superiorne, Gazi je izazvana ozbiljna humanitarna kriza, s velikim brojem poginulih i ranjenih civila budući da se Hamas skrivao iza civilnog stanovništva. Hamas je najodgovorniji za strašne civilne gubitke u Gazi.
Međunarodna zajednica, dok je izrazila zabrinutost zbog gubitka ljudskih života, jasno je osudila terorističke taktike koje koristi Hamas. Države poput Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Europske unije i drugih, koje su Hamas proglasile terorističkom organizacijom, zahtijevaju hitan prestanak nasilja i povratak pregovorima. Ipak, postoji i zabrinutost zbog humanitarne situacije u Gazi, gdje su civili često među najvećim žrtvama ovog trajnog sukoba.
Hamas: prijetnja sigurnosti i stabilnosti
Terorizam koji Hamas koristi kao svoju glavnu strategiju u ratovima protiv Izraela ne samo da ugrožava sigurnost izraelaca, već i destabilizira čitav Bliski istok. Hamasov cilj nije samo vojna pobjeda, već i podjela i destrukcija. Korištenje terorističkih metoda od strane organizacije koja ima politički utjecaj i kontrolu nad Pojasom Gaze jasno ukazuje na to da Hamas nije samo prijetnja Izraelu, već i svim narodima regije, uključujući Palestince koji ne podržavaju njegov ekstremizam.
Ova ideologija, koja poziva na uništenje Izraela, usmjerena je protiv svakog pokušaja mira i stabilnosti na Bliskom istoku. To nije samo politička borba, već borba u kojoj Hamas koristi teror kao sredstvo političkog pritiska, a to je neprihvatljivo na globalnoj razini.
Refleksije na Bosnu i Hercegovinu: Podrška Hamasa i opasnosti po stabilnost
Dok je svijest o Hamasovim terorističkim metodama prisutna u većini svijeta, iznenađujuće je da je organizacija doživjela određenu podršku u Bosni i Hercegovini, posebno u većinski bošnjačkim dijelovima. Ova podrška nije nova, ali je eskalirala u kontekstu nedavnih događaja. Zastave i simbole Hamasa često je moguće vidjeti na protestima i demonstracijama koje se održavaju u Sarajevu i drugim bošnjačkim područjima, dok su političke izjave i izjave javnih figura također pružale verbalnu potporu palestinskoj borbi protiv Izraela.
Pitanje koje se nameće je: zašto bi, usred 21. stoljeća, država poput BiH, koja se temelji na principima mira i suživota, pružala podršku organizaciji koja se bori za uništenje države, poziva na nasilje i odgovorna je za smrt tisuća nevinih ljudi?
Takva podrška nije samo politički problem, već i sigurnosni izazov. Bosna i Hercegovina, s obzirom na svoju osjetljivu političku i etničku strukturu, mora biti vrlo oprezna u vezi s takvim istupima. Podrška militantnim organizacijama koje koriste terorizam kao sredstvo političkog djelovanja može imati ozbiljne posljedice po unutarnju stabilnost zemlje, koja se još uvijek oporavlja od posljedica rata iz 1990-ih.
Također, važno je napomenuti da podržavanje Hamasa nije u skladu s međunarodnim pravom, niti s principima na kojima počiva vanjska politika BiH, koja je usmjerena na integraciju u euroatlantske institucije, prije svega Europsku uniju i NATO. Potpora terorističkim organizacijama stvara političke i diplomatske napetosti, koje mogu narušiti odnose sa zemljama koje smatraju Hamas prijetnjom globalnoj sigurnosti, uključujući Sjedinjene Američke Države, Izrael, kao i brojne zemlje Europske unije.
Ubijanje civila - cilj Hamasa
Napad koji je Hamas izveo 7. listopada 2023. godine nije bio samo još jedan sukob na Bliskom istoku, već teroristički napad koji je imao za cilj ubijanje nevinih civila i širenje straha. Iako je važno priznati sve žrtve sukoba, važno je i jasno osuditi taktike koje Hamas koristi. Terorizam koji Hamas provodi od samog početka njegovog postojanja ne može biti opravdan političkim ciljevima, a međunarodna zajednica mora ostati dosljedna u osudi ovog oblika nasilja, pozivajući na odgovornost svih koji podupiru terorizam u bilo kojem obliku.
U Bosni i Hercegovini, gdje je nepovjerenje među etničkim zajednicama još uvijek prisutno, a politička nestabilnost nikada nije potpuno prevaziđena, važno je biti oprezan u vezi s retorikom koja podupire nasilje i destrukciju. Podrška terorističkoj organizaciji poput Hamasa nije samo politički neprihvatljiva, već može imati dugoročne negativne posljedice za unutarnji mir i stabilnost zemlje. Samo kroz jedinstven međunarodni pritisak, ali i odgovorno političko ponašanje unutar same zemlje, regija može postići sigurnost, stabilnost i budućnost u kojoj nasilje neće biti alat političkog pregovaranja.
Dnevnik.ba