Niti jedan predmet nije uzburkao ‘‘duhove‘‘ kao predmet Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, ili možda po prvi put je Bosna i Hercegovina je odlučila štiti Ustav Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava. Ne treba zaboraviti da je ovaj predmet uveliko kompromitiran, samom činjenicom da je apelant Slaven Kovačević, nekoliko dana prije objave presude, već znao sadržaj te iste presude, piše Bljesak.info.
Međutim, o čemu se zapravo radi u predmetu Kovačević.
Slaven Kovačević smatra da je žrtva kršenja ljudskih prava, jer kao ‘‘građanin‘‘ je diskriminiran u odnosu na konstitutivne narode, jer ne može birati člana predsjedništva ili članove Domova naroda za koje smatra da bi najbolje predstavljali njegov interes.
Iako Kovačević radi u uredu člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića, interesantno da smatra da je diskriminiran jer ne može birati člana predsjedništva koji bi najbolje štitio njegove interese.
Postavlja se logično pitanje, kako je Slaven Kovačević diskriminiran ako ima pravo da glasa kao i svi ostali, a ovisno od rezultata izbora, posrednim putem se izlaznici imenuju u Domove naroda. Na to će u svakom slučaju dati odgovor Velikog vijeće Suda.
No što je onda cilj i je li taj cilj ostvariv ?
Cilj je zapravo očit, reduciranje ili ukidanje prava konstitutivnim narodima, s ciljem vladavine većine, tj. Države po principu jedan čovjek-jedan glas. Drugim riječima, mijenjanje Ustava s ciljem građanske države.
Čuvena fraza ZAVNOBiH: ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska nego i srpska, i hrvatska muslimanska zapravo eventualnim usvajanjem apelacije Kovačevića, u potpunosti gubi svoj smisao u Bosni i Hercegovini.
Je li Slaven Kovačević uopće žrtva kršenja ljudskih prava?
Iako prvi korak da bi Europski sud za ljudska prava raspravljao o nečijoj apelaciji, apelant mora dokazati da je žrtva kršenja ljudskih prava.
Javno objavljeni dokumenti, ukazuju da se na općinskim izborima s Grad Sarajevo Kovačević izjašnjavao kao Hrvat, a navodno da se nekad izjašnjavao i kao pripadnik srpskog naroda na izborima. Ustavni sud BiH je u svojoj odluci AP 369/15 naveo da mijenjanje etničke pripadnosti u izbornim ciklusima zapravo predstavlja klasičnu zloupotrebu. U medijima je objavljena vijest da Središnje izborno povjerenstvo odbija surađivati s agentima Bosne i Hercegovine koji brane Bosnu i Hercegovinu pred Europskim sudom za ljudska prava. Bosna i Hercegovina je vjerojatno jedina zemlja na svijetu gdje institucije, kao što je SIP, surađuju s apelantima koji tuže Bosnu i Hercegovinu a ne sa agentima Bosne i Hercegovine.
Eventualno obmanjivanje Europskog suda za ljudska prava od strane Slavena Kovačevića bi moglo ‘‘skupo koštati‘‘ Slavena, s obzirom na nedavnu odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu Z.M. protiv R. Hrvatske, gdje je sud odbacio apelaciju zbog pokušaja obmanjivanja suda.
Otkud Schmidta u svemu ovome?
Kao grom iz vedra neba, objavljena je vijest da se OHR u svojstvu ‘‘prijatelja suda‘‘ umiješa u ovaj postupak.
Nije dugo trebalo čekati da Slaven Kovačević uputi zanimljive atribute Schmidtu da je nacista, fašista, da radi za R. Hrvatsku i sl. Krenula je medijska hajka, govor mržnje, javljaju se udruge‘‘samoproglašenih‘‘ intelektualaca da traže odlazak Schmidta, a bez da je Schmidt napisao i jednu rečenicu.
Taktika govora mržnje, straha, vraćanja u drugi svjetski rat i sl., je taktika koju je izabrao Apelant Kovačević i njegove pristalice, a što bi ga također moglo skupo koštati jer Europski sud za ljudska prava ne dozvoljava govor mržnje.
Zašto se Dodik ne javlja u vezi ovog predmeta?
Čudno, cilj apelacije Kovačevića je jedna izborna jedinica, a Dodik ‘‘šuti‘‘. Neki glasovi govore da Dodiku odgovara da apelant uspije sa svojom apelacijom, jer bi njegovi navodi bili potvrđeni, o želji stvaranja unitarističke Bosne i Hercegovine, i napadu na Republiku Srpsku.
Usvajanjem apelacije, Republika Srpska bi vjerojatno tako tumačila odluku Europskog suda za ljudska prava i stvorila famu o ‘‘ugroženosti‘‘ srpskog naroda i Republike Srpske.
Što će biti ako Sud usvoji ili odbaci apelaciju Slavena Kovačevića ?
U oba slučaja, vjerojatno ništa. Kao i što se ništa nije desilo s preostalih pet ili šest, odluka Europskog suda za ljudska prava. Svak će tumačiti odluke na svoj način.
Dnevnik.ba