Dr. Dražen Pehar: Budućnost Bosni i Hercegovini donosi nasilje

Političko Sarajevo, dodao je, ostaje odano ustaljenim, sterilnim mantrama o suverenitetu, žrtvi kao moralnom temelju i odgovornosti međunarodne zajednice. Dragan Čović, pak, smatra, nastupa s vašarskom ekvilibristikom. 

Prema dr. Peharu, svi ovi narativi dijele dva ključna obilježja: nekonzistentnost i reaktivno-pasivnu narav u odnosu na velike međunarodne igrače, prije svega Sjedinjene Američke Države.

"U bošnjačko-muslimanskom segmentu dominira kombinacija narativa o žrtvi dva velika agresora i superiornosti nad njima ili njihovim političkim predstavnicima u BiH. Hrvatski narativ također počiva na ideji superiornosti – između unitarističkih i separatističkih politika – uz potpunu nesposobnost da ponudi vlastitu interpretaciju Dejtonskog sporazuma, što rezultira poslušnošću prema međunarodnim namjesnicima." 

S druge strane, Dodik je, prema Peharu, iskombinirao narativ o povratku na tzv. "izvorni Dejton", prihvaćajući odluku Ustavnog suda BiH iz 2000. o entitetima kao multietničkim zajednicama i tezu o konstitutivnosti svih naroda na cijelom teritoriju BiH. 

"Sve ove političke priče duboko su ukorijenjene u partijsko-političku teologiju naslijeđenu iz komunističkog razdoblja, a ni jedna strana ne pokazuje ni trunku političke kreativnosti ili dostojanstva", rekao je Pehar za Žurnal.me.

Pitanje sudbine Dejtonskog mirovnog sporazuma jedno je od najtežih, smatra Pehar. On vjeruje da je njegova implementacija bila tek nastavak rata mirnim sredstvima, zloupotrijebljen od sila koje su kontrolirale visoke predstavnike, uz nametanje devijantne interpretacije sporazuma od strane SAD-a i UK-a. Umjesto kompromisa o dvije federalne jedinice koje surađuju kroz zajedničke institucije i povezuju se sa susjednim zemljama, Dejton je, prema Peharu, potrošen, a SAD su imale skrivenu agendu da stvari u BiH ne funkcioniraju. Budućnost, upozorava on, vjerojatno nosi lom ili nasilje, iako se politički odnosi bitno neće promijeniti. Dejton, kao bolni kompromis, zahtijevao je političku kulturu dijaloga i sporazumijevanja koju domaće strane nikada nisu razvile.

Na pitanje o utjecaju sve dubljeg jaza između Brisela i Budimpešte te opreznog dijaloga Vašingtona i Moskve, Pehar smatra da je to trenutna konstelacija. Dugoročno, odnose u BiH diktirat će dinamika između Vašingtona i Moskve, no to ne jamči stabilnost. 

"Nije dobro da odnose u jednom prostoru određuju vanjske sile, jer onda manjka legitimitet", zaključuje on.

Dnevnik.ba