Rekao je kako su minihidroelektrane najveći ekološki problem u BiH. Istaknuo je dosta rijeka u BiH više nema slobodan tok, kako je ugrožen biodiverzitet i kako je jako teško kasnije vratiti rijeku u prvobitno stanje. K tomu, kao problem je prepoznao i činjenicu da upravo građani plaćaju njihovu izgradnju.
"Od mini HE korist ima samo mali, ograničeni broj ljudi, a cijenu njihove preskupe električne energije svi plaćamo. Ovo zemlji trebaju investicije koje će ponuditi razvoj zajednice. Izgradnjom mini HE ne postižemo ništa. One nemaju socijalnog efekta jer nemaju zaposlenih. Sve se svodi na to da investitori dobivaju novac", izjavio je Stefanović.
U razgovoru s urednikom i voditeljem Podcasta Bura Juricom Gudeljom, Stefanović je pojasnio kako je ekologija iznad svih društvenih podjela i kako može imati snažan integrativni efekt na BiH.
"Prva suradnja entiteta RS i FBiH bila je na području zaštite životne sredine. Tijelo koje smo tad osnovali postoji u drugačijim formama i danas pa čak i dobro funkcionira. Okoliš je tad bio prioritet i za FBiH i za RS", rekao je Stefanović.
Podsjetio je i kako su posljednje veze koje je Hrvatska imala s Jugoslavijom bile upravo one povezane s ekologijom.
Naveo je i kako priroda u BiH jednostavno nije dovoljno istražena.
"Mi u BiH ne poznajemo ni površinski dio naše zemlje ni 30 posto, a kamoli da znamo nešto o podzemlju. Recimo, ovdje smo sad u Hercegovini, a vrlo znamo i podzemnim vodama ovog područja ili o njenom biodiverzitetu. Pojedini stručnjaci imaju znanje o tim temama, ali naša društvena zajednica vrlo malo o tom zna", rekao je.
Govorio je i o tomu kako se ekološki standardi kroz godine mijenjaju i kako se znanstvenim napretkom mijenjaju paradigme.
"Sve je to međugeneracijski proces. Mi danas živimo posljedica odnosa naših očeva prema prirodi, a naša djeca će osjetiti posljedice našeg ponašanja".
Direktor WWF-a u BiH je također govorio i o najvažnijim globalnim tokovima na području ekologije. Objasnio je koliko danas "mesa" na svijetu u funkciji čovjeka, klimatskim promjenama, degradaciji biodiverziteta, ali i snazi prirode da se oporavi.
Pojasnio je kako je prvi signal da postoje klimatske promjene dala je Malta, a uzročnici tog su razvijene zemlje.
Rekao je i kako kad je riječ o zaštiti okoliša riječ, potrebno je govoriti o zaštiti, očuvanju i unaprjeđenju okoliša.
"To onda ima smisla. Štitimo, pokušavamo očuvati ono što imamo i u posljednjoj fazi pokušavamo sve to unaprijediti. Mi okoliš štitimo od sebe, a ne od destruktivnih prirodnih procesa."
Stefanović je govorio i o tranziciji na zelene energije, manama i prednostima tog procesa te drugim zanimljivim temama.
Dnevnik.ba