Diplome 14 doktora u Tuzlanskoj županiji služe samo za skupljanje prašine

Osim pandemije koronavirusa koja i dalje odnosi živote, jedan od problema s kojim se susreću mlađe generacije, ali i oni stariji, je nemogućnost pronalaska posla. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH blizu 400.000 stanovnika BiH traži posao, piše Federalna.ba.

Od toga je značajan broj i na području Tuzlanske županije. Ono što još više zabrinjava je da je na evidenciji Službe za zapošljavanje najmnogoljudnije županije u Federaciji, trenutačno, između ostalih 14 doktora iz različitih oblasti, 306 magistara i blizu pet tisuća visokoobrazovanih kadrova.

Svoju budućnost većina ovih mladih ljudi, nažalost, više ne vidi u svojoj zemlji.

Diplome Adele Mustafagić Šaldić iz Gradačca danas skupljaju prašinu. Adela je diplomirana novinarka, magistrica politologije, doktorica političkih znanosti. U svoje školovanje je uložila mnogo truda, ali i novca. No to u njenom slučaju, nažalost, ne vrijedi. Već deset godina traži posao.

"Za privatne tvrtke sam prekvalificirana, za javne ustanove mora se u politiku. Čak sam i taj očajnički potez napravila, aktivno se bavila politikom u nadi da ću bar preko stranke biti zaposlena. Moji potencijali iskorišteni su za tuđe ciljeve a posao više nitko ne spominje", priča Adela.

Samo u Tuzlanskoj županiji na birou je 14 doktora znanosti, više od 300 magistara i 4 tisuće visokoobrazovanih osoba. O poslu u struci samo sanjaju, a veliki dio njih osuđen je na prekvalifikaciju. No problem je i što poslodavci ne traže visokoobrazovane kadrove.

"Obično ljudi očekuju to, mi smo Služba za zapošljavanje, nama se javi neki poslodavac, mi pozovemo ljude i to je to. To jest najveći dio našeg posla i naša primarna uloga – posredovanje, ali ima i drugih načina", pojašnjava Amela Makul, stručna suradnica za informiranje u Službi za zapošljavanje TŽ-a.

Strukturni problemi na tržištu rada u našoj zemlji su itekako vidljivi i manifestiraju se u nezaposlenosti određenih kadrova.

"Jednostavno dolazi do nesklada, što znači da je sustav obrazovanja nekad sam sebi svrha u smislu kreiranja novih kadrova, a ti kadrovi ili mogu raditi vani ili mogu biti nezaposleni", kaže analitičar Admir Čavalić.

Za građane je ovo poraz društva.

Adela je jedna od onih koja će budućnost tražiti izvan BiH.

"Dok se ne ukaže prilika za odlazak iz Bosne i Hercegovine, nastavit ću čistiti stanove i urede. To mi je trenutni posao. Od nečeg se mora živjeti."

A dok odgovorni ne poduzmu korake u uređenju sustava školovanja i zapošljavanja mladih bez utjecaja politike i prisustva korupcije i nepotizma, ovakve slike će postati sve učestalije.

Dnevnik.ba