'Kraljevska igra' koju zna svaki Mostarac

Za igru se koristi ploča sa 24 polja, na kojoj svaki igrač ima po 15 svojih figura. Figure se pomiču ovisno o dobivenim brojevima na kockicama.

Za pobjedu nije važna samo sreća, nego je potrebno poznavati strateške i taktičke elemente igre jer nakon svakog bacanja kockica igrač mora odlučiti koje će figure kako odigrati i pritom paziti na protivnikove kontranapade. Pobjednik je onaj igrač koji prije uspije „izvaditi“ svih 15 figura s ploče.

- Tavla je, prema nekim povijesnim dokumentima, nastala prije šaha. Spominje se u staroj Perziji, Rimskom Carstvu, Japanu, igrala se na dvorovima u Hrvatskoj. Možda je ona povijesno „nepoznata“ širim masama jer se igrala po dvorovima i bila je kao kraljevska igra. U BiH su je direktno donijeli Turci, a igrala se u hanovima. Danas je popularna u većim gradskim sredinama poput Mostara, Sarajeva, Bihaća, Konjica - kazao je u razgovoru za Fenu jedan od najboljih bh. igrača tavle Draženko Vučina, koji obnaša dužnost predsjednika Tavla /Backgammon kluba (T/BK) Zrinjski Mostar.

Vučina je, inače, višestruki državni prvak, a na svjetskoj razini može se pohvaliti treći mjestom u speedgammonu, osvojenim u Njemačkoj prije dvije godine.

- Dosta ljudi misli da su tavla i backgammon ista igra, međutim postoje neke razlike. Glavna je kocka za duplanje, a ima razlike i u brzini partije. Početkom 20. stoljeća Amerikanci su, da bi ubrzali tavlu i učinili je zanimljivijom, ubacili kocku za duplanje. S novom promjenom backgammon je postao

puno popularniji od tavle i sva međunarodna prvensvta su zapravo natjecanja u backgammonu, a ne u tavli. Tavla se igra čisto kao tradicionalna igra po nekim turnirima - pojasnio je Vućina.

Mostar prijestolnica tavle

Po njegovim riječima, u Mostaru tavlu igraju i stari i mladi, pa se Grad na Neretvi može nazvati prijestolnicom tavle:

- Mladi su danas sve više zainteresirani za backgammon, a stariji se „drže“ tavle. U Mostaru imamo čak sedam klubova koji su službeno registrirani, više nego u ostalim mjestima BiH, što pokazuje da je ova igra u Mostaru najpopularnija. U Sarajevu su, na primjer, bila registrirana tri kluba, a danas ne funkcionira ni jedan, iako i dalje ima velik broj igrača.

BiH ima i svoju reprezentaciju, koja je na posljednjem velikom natjecanju, Svjetskom prvenstvu održanom u kolovozu prošle godine u Skoplju, pod Vučininom vodstvom, zauzela peto mjesto u konkurenciji 25 reprezentacija.

- Popravili smo se jako punu u backgammonu na međunarodnoj sceni, ponajviše zahvaljujući mlađim generacijama koji prate igru ponajboljih svjetskih igrača i uče od njih. BiH je vrlo nisko stajala, posebno u odnosu na susjednu Hrvatsku. Naša reprezentacija se bira pred svako prvenstvo, ovisno o rezultatima i uspjesima kroz godinu. Na posljednjem prvenstvu bilo nas je šest, reprezentacija nam je bila „na dnu“ pri izvlačenju za grupe. U prvom meču smo odličnu reprezentaciju Grčke pobijedili rezultatom 4-0, nastavili smo s dobrim partijama i protivno svim očekivanjima završili smo na prvom mjestu u grupi - prisjetio se tog natjecanja kapetan bh. reprezentacije.

U četvrtfinalnom meču BiH je izgubila od reprezentacije Nizozemske, a u razigravanju od 5. do 8. mjesta naša reprezentacija bila je bolja od Bugarske i Gruzije, što se može smatrati velikim uspjehom s obzirom da za reprezentaciju Gruzije nastupa pojedinačni svjetski prvak.

Izostala podrška države

- Na žalost, taj naš uspjeh ostao je neprimijećen u BiH. O našem rezultatu objavljeno je nešto sitno u medijima s područja Mostara, dok u Sarajevu i ostatku BiH nije bilo riječi o tome. Nemamo ni veliku podršku od države, za svaki odlazak na neko natjecanje moramo, da se tako izrazim, prositi nekoga da nam pomogne, a ta sredstva obično budu dostatna samo za pokrivanje troškova kotizacije - kazao je Vučina.

Za razliku od države, Vučina naglašava kako je suradnja s Gradom Mostarom fantastična, posebice što se tiče T/BK Zrinjski, kluba koji je aktualni državni prvak, a ranije je osvajao naslove 2014. i 2016. godine.

- Imamo više od 30 aktivnih članova, a pasivnih još puno više. Drago nam je što se suradnja s Gradom u posljednje vrijeme poboljšala, ponajprije zahvaljujući mostarskom gradonačelniku Mariju Kordiću. On je prošle godine svečano otvorio naš turnir, gdje se pobliže upoznao s ovom igrom te je tom prilikom ostao pozitivno iznenađen, posebno ljudima koji su igrali - rekao je Vučina.

Njegov dugoročni cilj je da se napravi prostor koji bi služio isključivo za igru i druženja, prostor u kome bi se moglo raditi s mlađim uzrastima, a prema njegovim riječima, mostarski gradonačelnik je obećao pomoći.

Mostar Open

T/BK Zrinjski organizira i tradicionalni međunarodni turnir u backgammonu koji raste iz godine u godinu.

- Turnire organiziramo odavno, on je otvorenog tipa. Prošle godine je bio ogroman odaziv, došli su nam ljudi sa svih strana svijeta, među njima i ponajbolji svjetski igrači poput Sebastiana Wilkinsona koji je u top tri igrača prema PR-u (Performance Rating), zatim bivši svjetski prvak Jon Kristian Røyset, ponajbolji igrač u parovima Geir Pedersen, kao i mnogi drugi što pokazuje da smo podigli turnir na višu razinu - smatra Vučina.

Također, T/BK Zrinjski prošle godine bio je organizator svjetskog klupskog prvenstva za tri igrača u Neumu, na kome je pobjedu odnijela ekipa norveškog Tromsa, dok je mostarska kombinirana ekipa imena „Neretva“ zauzela drugo mjesto za koju je nastupao Vučina.

Draženko Vučina je ljubav prema backgamonnu i tavli prenio i na sina Roberta, koji je ujedno i član kluba Zrinjski i međunarodni backgammon sudac.

Robert Vučina je inače zadužen za glavnu organizaciju spomenutog turnira pa je otkrio koga sve možemo očekivati na osmom međunarodnom backgammon turniru „Mostar Open“.

- Turnir planiramo organizirati krajem svibnja i početkom lipnja, potvrdu dolaska nam je već poslao velik broj natjecatelja širom svijeta. Očekujemo igrače s prostora bivše Jugoslavije, Mađarske, Austrije, Bugarske iz Norveške su potvrdili kako će doći njihovih deset ponajboljih igrača, doći će i kombinirani sastav iz Engleske (Liverpoool, Newcastle) – kazao je Draženko Vučina.

Dnevnik.ba