"Uvijek dobrovoljno, ali pažljiva kome šaljem i vjerujem li osobi." "Mislim da je to uglavnom pritisak i strah da će druga osoba promijeniti svoje mišljenje ako mi to ne učinimo." "Neki to rade pod pritiskom, a neki jer to žele." Ovo su primjeri nekih odgovora srednjoškolaca iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine na pitanje zašto pristaju sudjelovati u sekstingu vlastitih sadržaja. Seksting je razmjena seksualno eksplicitnih poruka, fotografija i videozapisa elektroničkim putem, a može biti dobrovoljan i nedobrovoljan. Dobrovoljni seksting normalan je aspekt moderne seksualne komunikacije koji može biti riskantan, ali ne predstavlja opći društveni problem. Nedobrovoljni seksting uključuje pritisak, ucjenu ili prosljeđivanje seksualno eksplicitnih sadržaja bez pristanka i može imati ozbiljne negativne posljedice, piše Večernji list BiH.
Rezultati istraživanja "Raširenost i odrednice sekstinga među srednjoškolcima i studentima iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske" (2022.), čiji su autori Arta Dodaj, Krešimir Prijatelj i Kristina Sesar, pokazali su na uzorku srednjoškolaca iz različitih gradova u obje zemlje kako je više od dvije trećine (68,6%) srednjoškolaca sudjelovalo barem u jednom obliku sekstinga. Njih 38,4% poslalo je seksualno eksplicitan sadržaj, polovica (50,6%) je primila seksualno eksplicitan sadržaj, 12,3% proslijedilo tuđi seksting, a 47% navelo je kako su im proslijeđeni tuđi seksualno eksplicitni sadržaji. Seksting je najizraženiji u dobi od 16 i 17 godina i tada je najčešće motiviran vršnjačkim pritiskom, a potom značajno opada od 18. godine. Sam po sebi seksting ne mora biti loš, ali potencijalni rizici - ističu istraživači - obično nadmašuju sve pretpostavljene dobrobiti sekstinga.
"Seksting može pomoći u razvijanju intimnosti i novih oblika seksualnog ponašanja među osobama koje su u vezi i sudjeluju u njemu uz pristanak. Međutim, kod onih koji sudjeluju u sekstingu bez pristanka, seksting može imati pravne, socijalne i emocionalne posljedice. Kod osobe čiji je sadržaj proslijeđen bez pristanka vrlo često se pojavljuju emocionalne poteškoće; tjeskoba, depresija, suicidalne misli, te socijalne poteškoće vezane ponajprije uz narušavanje ugleda. Za osobu koja je proslijedila sadržaj bez pristanka najčešće su pravne poteškoće jer je to kazneno djelo, ali takva osoba može doživjeti i krivnju i sram", kaže autorica i voditeljica projekta dr. sc. Arta Dodaj s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru.
Među ostalim, istraživanje je pokazalo da djevojčice pokazuju veću sklonost slanju seksualnog eksplicitnog sadržaja zbog pritiska intimnog (potencijalnog) partnera, a dječaci sklonost prosljeđivanju tuđih sadržaja zbog pritiska društva. Uz to, ističe Arta Dodaj, sudjelovanje djevojaka u sekstingu okolina često kažnjava posramljivanjem, socijalnom izolacijom i na druge načine, dok za dječake može imati pozitivne posljedice, posebice u smislu ostvarivanje višeg statusa među vršnjacima. Motivi sudjelovanja u sekstingu su raznorazni: seksualno uzbuđenje, pritisak, radoznalost, privlačenje pažnje, prijetnje, prisiljavanje i/ili ucjenjivanje, samopoštovanje, dosada, flertovanje, ali i osveta, ljutnja, očaj, nesigurnost, zlostavljanje, depresija, ruganje, nezadovoljstvo u životu, usamljenost, naivnost i zarađivanje novca.
Ili riječima mladih: "Motivira me privlačnost partnera", "Moj cilj je napaliti svog partnera", "Osjećala sam pritisak, više pilanje, prvo sam rekla da ne šaljem ništa iako sam prije svega htjela poslati, tako da sam na neki način i dobrovoljno", "Adrenalin, rizik da se te iste slike ne pošalju nekom drugom", “Možda misle da imaju dovoljno povjerenja u partnera za tako nešto", "Pa nikad nisam slala svoje slike, ali razumijem zašto neki to rade, na neki način", "Želja za pažnjom", "Meni je samo bilo dosadno…", "...daleko smo i ne možemo se vidjeti, to mi je npr jedina motivacija"... "Ne zanimaju me, ali sam slala sadržaje na neki način da bih tu osobu ismijala", "Osveta je jedan od najčešćih razloga prema mojem mišljenju", "Društvo može pokušati nagovoriti tu osobu u pokušaju da je izbace iz društva ili joj ‘sruše’ status"...
U istraživanju u kojem je ukupno sudjelovalo 8217 srednjoškolaca i studenata oba spola (sastavni dio kroskulturalnog projekta SextYouth koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost), mladi iz Hrvatske pokazali su veću učestalost sudjelovanja u svim oblicima sekstinga u odnosu na sudionike iz BiH, izuzev primanja proslijeđenih sekstova. Mladi koji su u intimnoj vezi više šalju, primaju i prosljeđuju sekstove u odnosu na “samce”. Preciznije, 84,3 posto sudionika koji su u intimnoj vezi i 64,4 posto sudionika koji nisu u intimnoj vezi iz obje države sudjelovalo je u barem jednom obliku sekstinga. Čak 61,2 posto sudionika iz BiH i Hrvatske navodi kako je u intimnoj vezi vršilo ili doživljavalo prisilu. Mladi iz Hrvatske češće provode i doživljavaju prisilu u odnosu na sudionike iz BiH.
Istraživanja su pokazala da adolescenti često osjećaju pritisak vršnjaka, bilo da se radi o partneru, prijateljima ili drugim poznanicima. "Međutim, pritisak za razmjenom seksualno eksplicitnih sadržaja može doći i od nepoznatih osoba, kao što su neki online predatori ili osoba koja se predstavlja kao vršnjak putem društvenih medija ili aplikacija za dopisivanje", upozorava psihologinja Dodaj ističući da se mladi od negativnih oblika sekstinga mogu zaštititi razgovorom o sigurnosti na internetu s roditeljima, nastavnicima ili stručnim osobama, ali i razvijanjem zdravih granica u svojim odnosima. Mladi bi trebali biti svjesni, naglašava, da nije u redu da ih netko prisili ili ucjenjuje za dijeljenjem seksualno eksplicitnih sadržaja. Također bi trebali razmisliti prije dijeljenja sekstinga jer nakon dijeljenja nemaju više kontrolu nad sadržajem, a posljedice mogu biti ogromne i negativne.
"Mladi se ne osjećaju uvijek sigurno potražiti pomoć u slučajevima ucjenjivanja zbog sekstinga. Međutim, bitno je potražiti pomoć!", kaže Dodaj navodeći da se, ako im je neugodno potražiti pomoć policije ili bliskih ljudi, uvijek mogu javiti na neku od telefonskih linija za podršku kao što su "Plavi telefon", "Hrabri telefon", "Centar za sigurniji internet“ itd.
Dnevnik.ba