Ljepote prirode Livna i Kupresa iskoristili da pokrenu posao: "Morate uvjeriti ljude da vjeruju u vašu viziju i ideje"
Projekt BiHUB osnažio je brojne osobe u Bosni i Hercegovini da pokrenu vlastiti posao. Poduzetnička iskustva žene obuhvaćene ovim projeketom podijelile su kako bi potaknule i druge da svoje ideje i snove pretvore u stvarnost.
Index.ba je zabilježio jednu priču je u Livnu, gdje su kroz projekt BiHUB Marija i Ante Perković pokrenuli posao od kojeg danas lijepo žive.
Počeli su s organizacijom kanu safarija na rijeci Sturbi i promatranjem ptica. Njihovu djelatnost čine ove dvije grane turizma, a o kojima se svi mogu informirati na njihovoj web stranici www.stur.ba.
Na ovaj put su krenuli 2020. godine, baš kada je izbila pandemija. Unatoč tome njihov posao raste i razvija se. Oni su pioniri ovih turističkih područja u Livnu, pa i u cijeloj Bosni i Hercegovini.
To ih inspirira i ohrabruje da napreduju. Započinjanje nečeg potpuno novog i uspješno provođenje istog je motivacijska priča za sebe. Vrlo su fokusirani i odlučni da razvijaju i šire turizam u svojoj zemlji.
“U Bosni ima toliko potencijala koji čekaju da ga otkriju i cijene turisti iz cijelog svijeta”, kaže Ante.
Odziv javnosti na njihovo poslovanje bio je izuzetno pozitivan i ohrabrujući. Ljudi su fascinirani kreativnošću i cijelom idejom. U Livnu nikad nije bilo komercijalnog veslanja dok ga nisu pokrenuli i pretvorili u uspješan posao.
Ideja se rodila kada su u trgovini vidjeli kajak i Ante ga je htio isprobati na rijeci. Ovo je bila početna točka kompanije, a odatle se ideja prirodno razvila u nešto nevjerojatno.
“Još uvijek ne možemo vjerovati da je to tako uspješna ideja koja nastavlja napredovati”, tvrdi on.
Rad u turizmu je vrlo ugodan, a na ovoj avanturi su upoznali mnogo sjajnih ljudi i prijatelja. Za njih je najvažnije u uspjehu vjerovati u njihovu priču. Ako ste skeptični prema svojim idejama, to će se pokazati, a i ljudi će to uvidjeti.
Morate uvjeriti ljude da vjeruju u vašu viziju i ideje. Savjet za bilo koga sa svojim idejama je da vjeruje u sebe i uloži mnogo truda i sve ostalo će doći na svoje mjesto.
Biciklizam kao sport je u posljednjih nekoliko godina u porastu u Bosni i Hercegovini, kao rezultat povećane svijesti o zdravom životu, ali i ljubavi prema tom sportu od strane njenih građana. Jedan od njih je i Miro Galić.
Nakon trideset godina života i rada u Njemačkoj, ali i nakon dvije godine razmišljanja, odlučio se vratiti u svoj rodni kraj, Kupres, i tamo realizira svoju ideju o sportu zvanom Enduro. Prema njegovim riječima, ovaj sport je jako popularan u Njemačkoj i rodila se želja da se prenese u BiH zbog pogodnosti terena. San mu se ostvario 2019. godine.
Najveći izazov u tome je bila birokracija i kome se točno obratiti. Međutim, na tom putu je upoznao razne ljude koji su bili željni pomoći i podržati ovu neobičnu ideju. Također, zaljubljenost u ovaj sport nije mogla zaustaviti nikakva prepreka. Nakon trideset godina rada u tvornici želio je baviti se nečim što zapravo voli i da ima nešto svoje, među svojima.
Reakcija javnosti je na početku bila pomiješana. Neki su sumnjali jer je napustio stabilan posao na mjestu na kojem je radio dugi niz godina. Ali, „bez rizika nema ni dobiti.“ To su kasnije uvidjeli i drugi, nakon čega je dobio podršku gradonačelnika i organizacije PiNA. Lijepe reakcije je dobio najviše od ljudi koji su već upoznati s tematikom i sportom, od biciklista. Za ljude koji se ne bave biciklizmom, čak ni rekreativno, ovo je nešto potpuno novo s čim do sada se nisu imali prilike susresti. Na tome se još uvijek radi.
Za uspjeh u bilo kojem poslu je „najbitniji rad i trud, voljeti ono što radiš i uvijek imati ideju u koju vjeruješ.“ Krajnji cilj ovog pothvata je organizirati trku svjetskog ili makar europskog prvenstva u Kupresu, na čemu mora još puno raditi.
Korona je imala veliki utjecaj na realizaciju svega, prvenstveno na turizam, ali se nada da će cijela priča zaživjeti. Nada se još razvijenijem turizmu u Bosni i Hercegovini, što će i njemu pomoći u realizaciji sna o europskom prvenstvu. Na kraju krajeva, sklon je riziku, jer da nije, „ne bi se vozio biciklom nizbrdo.“
Dnevnik.ba