Kvaliteta života ovisi, među ostalim, i o tome koliko sati tjedno radite, ali i koliko dana godišnjeg odmora imate

Parametri koji su uzeti u obzir u okviru istraživanja "Quality of Life" na Sveučilištu Oxford prilikom rangiranja zemalja uključuju prosječan broj radnih sati tjedno, duljinu godišnjeg odmora, postotak stanovnika koji imaju neometan san tijekom noći, duljinu životnog vijeka i osjećaj sreće kod ispitanika u svakoj zemlji koja je obuhvaćena istraživanjem, prenosi nova.rs.

Što kaže zakon

Na osnovi zadanih kriterija na vrhu je Luksemburg, među ostalim i zahvaljujući sustavu u kojem poslodavci nagrađuju zaposlene s više godišnjeg odmora što su starije životne dobi. Tako radnici stariji od 55 godina u ovoj zemlji imaju u prosjeku 36 dana plaćenog godišnjeg odmora. Austrija i Danska, koje zauzimaju drugo i treće mesto, radnicima daju minimalno 25 dana plaćenog odmora godišnje. Zanimljivo je da su se Sjedinjene Američke Države našle na 87. mjestu, između ostalog i zbog toga što radnicima uopće nisu zajamčeni plaćeni dani godišnjeg odmora, a dio populacije je nezadovoljan kvalitetom sna tijekom noći.

S druge strane, Kina, Meksiko i Malezija su iznimno loše rangirani jer se u svim trima zemljama radi u prosjeku 46 sati tjedno. S obzirom na to da je radno vrijeme znatno dulje, očekivali biste da će zaposleni dobiti više slobodnog vremena. Međutim, to uopće nije slučaj jer se u Kini dobiva svega 5 dana godišnjeg odmora, u Meksiku 6, a u Maleziji 8. Bosna i Hercegovina se, kao i većina zemalja na svijetu, nalazi na zlatnoj sredini između Kine i Luksemburga po broju dana godišnjeg odmora. Zaposleni imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od 20-ak radnih dana. U FBiH korištenje odmora definirano je člankom 47. Zakona o radu FBiH. Navedenim člankom je propisano da radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najdulje 30 radnih dana, s tim da iznimno godišnji odmor može trajati i dulje od 30 radnih dana ako je to uređeno kolektivnim ugovorom, a prema prirodi posla i uvjetima rada.

U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme blagdana u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme izbivanja s rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja. Poslodavac utvrđuje plan korištenja godišnjeg odmora u konzultaciji s radnikom. Poslodavac je dužan obavijestiti radnika pisanom odlukom o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju korištenja najmanje sedam dana prije odlaska na godišnji odmor. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio može koristiti tijekom kalendarske godine u trajanju od najmanje 12 radnih dana, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor. Također, radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Izvješće o sreći u svijetu

Ovo kaže zakon, a u praksi radnici koji su zaposleni kod privatnika rijetko mogu iskoristiti svoj zakonom propisani godišnji odmor. Istina, postoje i kazne za poslodavce u slučaju da krše zakon, ali i to je uglavnom mrtvo slovo na papiru. Isto je i s radnim tjednom. Puno radno vrijeme traje 40 sati tjedno, međutim, i to je u praksi za one koji rade kod privatnika tek mrtvo slovo na papiru. Imajući u vidu navedeno, i ne čudi da nismo država koja može visoko kotirati na listi čiji su građani među sretnijima.

U ožujku je objavljeno novo izvješće o sreći u svijetu za 2024. godinu, a nordijske zemlje ponovno imaju najviše rezultate. Izvješće se oslanja na podatke globalnog istraživanja ljudi u više od 140 zemalja. Zemlje su rangirane prema sreći na osnovi njihovih prosječnih životnih procjena tijekom tri prethodne godine, u ovom slučaju od 2021. do 2023. Na prvom mjestu najsretnijih zemalja već se sedam godina zaredom drži Finska. BiH se u ovom izvješću nalazi na 65. mjestu. Slovenija je po sreći zauzela 21. mjesto u svijetu. Kosovo je na 29. mjestu, Srbija na 37. mjestu, Hrvatska 63., Crna Gora na 76. mjestu, a Sjeverna Makedonija na 84. mjestu.

Dnevnik.ba